Kolaps SVB-a mogao bi biti okidač pada već nagriženog gospodarstva

Pogledate li detaljnije američke recesije u proteklih 50 godina, teško je ne zapitati se hoće li se Silicon Valley Bank (SVB) pokazati kao kora od banane o koju će se poskliznuti ionako nestabilno gospodarstvo.

Kada Savezne rezerve (Fed) podižu kamatne stope, kao što je sada, uvijek postoji rizik od recesije. A padovi obično dođu iznenada, nakon što neki neočekivani šok zada udarac samopouzdanju tržišta tijekom posebno ranjivog razdoblja.

"Zbog kombinacija Feda koji pokušava usporiti stvari kako bi se nosio s inflacijom i pooštravanja financijskih uvjeta, doći će do nekih slomova", kaže Peter Hooper, globalni voditelj ekonomskih istraživanja za Deutsche Banku.

Duga povijest recesija

Ponekad udarac izvana dovede do pada načetog gospodarstva, kao 1990. godine, kada su cijene nafte naglo porasle zbog iračke invazije na Kuvajt i srušile nade bivšeg predsjednika Feda Alana Greenspana u meko prizemljenje.

Često više stope zaduživanja otkrivaju skrivene slabosti, osobito nakon razdoblja jeftinog novca ili deregulacije financijskog sektora. Sektori koji imaju prekomjernu zaduženost, investicijski fondovi s jako koncentriranom izloženošću ili banke s prevelikim rizikom ostaju izloženi kad se plima povuče.

Početkom 1980-ih, predsjednik Feda Paul Volcker vodio je svoju sada već legendarnu borbu protiv inflacije. To je izazvalo kolaps Continental Illinois National Bank & Trusta, tada sedme najveće komercijalne banke u SAD-u.

Evo još dva slučaja u kojima je niz povećanja kamatnih stopa Feda razotkrio pukotine koje su kasnije dovele do potpunog kolapsa. Pucanje takozvanog dot-com balona 2001. godine pokrenulo je recesiju; sedam godina kasnije, prezaduženi stambeni sektor srušio je Bear Stearns i Lehman Brothers. U svakom slučaju, brzi niz događaja pretvorio je oprez zbog usporavanja rasta u visceralniji strah od onoga što bi se sljedeće moglo dogoditi. Ulagači i zajmodavci diljem gospodarstva povukli su se na sigurno, potrošači su uzmaknuli, a poslodavci počeli otpuštati radnike.

"Postoji krhkost u američkoj makroekonomiji koja nije dobro shvaćena, ali je jasno vidljiva golim okom kada rast uspori", kaže David Wilcox, direktor ekonomskog istraživanja za SAD u Bloomberg Economicsu i bivši direktor odjela u Fedu.

Lako je vidjeti, kaže Wilcox, da kad povjerenje naglo padne, nezaposlenost ima tendenciju naglog porasta. Stopa nezaposlenosti skočila je na 10 posto u listopadu 2009. sa samo 4,4 posto sredinom 2007. godine, zbog posljedica globalne financijske krize. Čak je i relativno blaga recesija iz 2001. nezaposlenost gurnula na 5,7 posto (s 3,9 posto) unutar te kalendarske godine, a nastavila je rasti sve dok sredinom 2003. nije dosegla vrhunac od 6,3 posto.

Ekonomisti zasad optimistični

Mnogi se sada pitaju hoće li spektakularni kolaps banke Silicon Valley i druga dva zajmodavca prošlog tjedna odvesti SAD u recesiju. Ekonomisti zasad odgovaraju opreznim "vjerojatno ne".

SVB, Signature Bank i Silvergate Bank, tri zajmodavca koja su zatvorena početkom ožujka, bili su neobični na dva povezana načina. Njihovi zajmoprimci i deponenti bili su snažno koncentrirani među tehnološkim tvrtkama. Taj se sektor prebrzo proširio tijekom pandemije i već otpušta radnike, iako ostatak gospodarstva nastavlja otvarati radna mjesta.

Osim toga, te tri banke obavile su značajne kupnje dugoročnih američkih državnih obveznica, što je oklada koja je zasigurno izgledala sigurno nakon početka pandemije, kada je Fed kamatne stope spustio gotovo na nulu i signalizirao da će ih tamo zadržati dulje razdoblje. No iznenadni porast inflacije 2021. i 2022. prisilio je Fed na niz agresivnih povećanja stopa koje su srezale tržišnu vrijednost tih dugoročnih državnih zapisa.

Ključno pitanje neposredno nakon preuzimanja SVB-a od saveznih regulatora bilo je jesu li i drugi zajmodavci izloženi na sličan način. Regulatori su u nedjelju odlučili da je odgovor na to pitanje vjerojatno "da" i djelovali preventivno kako bi spriječili dodatni juriš na banke, jamčeći za sve neosigurane depozite kod SVB-a i Signaturea. Fed je također stvorio mogućnost hitnog pozajmljivanja i ublažio uvjete u svojem diskontnom prozoru, omogućujući bankama lakši pristup gotovini.

Plešemo na rubu

Pomaže i činjenica da su propisi doneseni nakon globalne financijske krize nametnuli mnogo strože kapitalne i likvidnosne zahtjeve za najveće banke koje posluju u SAD-u, uvelike smanjujući vjerojatnost da će se slomiti pod stresom.

"Ovo nije Lehman trenutak", kaže Neil Shearing, glavni ekonomist grupe u Capital Economicsu. "Ako ova kriza završi sutra, to neće biti događaj koji će uzrokovati pad američkog gospodarstva u recesiju."

Julia Coronado, predsjednica MacroPolicy Perspectivesa i bivša ekonomistica Feda, najviše je zabrinuta oko toga što su mirovinski fondovi, osiguravatelji i drugi institucionalni ulagači posljednjih godina usmjerili sve veći udio svojeg novca u fondove privatnog kapitala, koji su zauzvrat uložili velika sredstva u tehnološki sektor. "To je očito područje u kojem ne znamo što je ispod haube", kaže. "Ne ulijeva mi povjerenje, a već plešemo na rubu financijske stabilnosti."

S obzirom na snažnu poruku koju su poslala regulatorna tijela, Wilcox kaže da je "prilično uvjeren" da će ulagači i bankovni štediše biti utješeni, da će rizik od zaraze biti iskorijenjen i da se ovaj događaj neće pokazati kao onaj koji izaziva recesiju. "Ali", dodaje on, "teško je biti potpuno siguran u bilo što nakon što se na fasadi pojavi pukotina."

 

--- Uz pomoć Katie Dmitrieve

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar