Trgovinski rat između SAD-a i Kine, pandemija, Brexit i ruski napad na Ukrajinu poremetili su način na koji su najveće svjetske ekonomije međusobno funkcionirale te su se dobavni lanci počeli transformirati, no unatoč tome bilo bi prerano reći da globalizacija izumire, odnosno da se približava kraj svijeta u kojemu su svjetska gospodarstva usko povezana prekograničnom trgovinom.
Prije bi se moglo reći da se radi o "reglobalizaciji", odnosno okolnostima u kojima multinacionalne tvrtke prilagođavaju trgovinske kanale kako bi se prilagodile novim ekonomskim i geopolitičkim izazovima.
Dobavni lanci bi sada mogli postati snažniji, ali i skuplji, no i pouzdaniji zbog manje mogućnosti ekonomskog pritiska strateškog neprijatelja ili suparnika.
Čini se da je barem sedam načina na koji velike trgovinske sile preobražavaju odnose. Neki od navedenih možda su marginalni i privremeni, no neki bi mogli biti početak dugoročnijih strukturalnih preslagivanja.
Nakon Brexita, izvoznici u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) doživjeli su značajne promjene u mogućnostima trgovine s Europskom unijom (EU). Izvoz iz UK-a pao je za 14 posto nakon što je trgovinski ugovor s EU-om 1. siječnja 2021. stupio na snagu. Neke industrije, poput mode, posebno su pogođene vraćanjem carina i drugih trgovinskih formalnosti.
Nakon što je pandemija poremetila globalne lance opskrbe, političari u SAD-u počeli su tvrtke poticati na smanjenje američke ekonomske ovisnosti o Kini i drugim autoritarnim režimima. Nastojanje administracije Joea Bidena da pitanje proizvodnje okrene prema prijateljskim zemljama povećalo je trgovinu između SAD-a i njegovih tradicionalnih europskih saveznika.
SAD zasad ostaje najveće kinesko izvozno tržište. No američke izvozne restrikcije i trgovinske tarife kineske tvrtke potiču na pokušaj jačanja položaja na drugim izvoznim tržištima, naročito u azijsko-pacifičkom području. Drugim riječima, javlja se proces regionalizacije kineskog fokusa.
Američke sankcije prema Rusiji i odluka da se toj zemlji uskrate temeljna prava u okviru Svjetske trgovinske organizacije praktično su prekinule međusobne gospodarske odnose. Rezultat je da Rusija sada ima manju trgovinu s SAD-om nego bivši američki neprijatelji poput Iraka.
Kineska ideja o "ponovnom ujedinjenju" s Tajvanom stvara tenzije s njezinim trgovinskim partnerima. Odluka Litve da otvori tajvansku misiju u Vilniusu rezultirala je padom litavskog izvoza u Kinu za 75 posto.
SAD, EU, Kanada i Australija također se posljednjih godina nastoje trgovinski odmaknuti od Kine.
Odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu, Njemačka je zapravo povećala uvoz iz Rusije kako bi osigurala ključne robe prije no što sankcije EU-a stupe na snagu. Sada je njemački uvoz iz Rusije pao za 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Konačno, američka zabrinutost za kineski kapacitet u proizvodnji poluvodiča tvrtke potiče na traženje drugih rješenja. Tako se očekuje se da će u idućih pet godina tvrtke koje proizvode poluvodiče potrošiti 110 milijardi dolara za izgradnju novih tvornica izvan Kine.