Kina mjere protiv COVID-a popušta točno tri godine nakon prvog slučaja

Točno tri godine otkako je prvi zabilježeni pacijent s koronavirusom razvio simptome u gradu Wǔhànu u središnjoj Kini, država koja se prva i najžešće borila protiv koronavirusa odustaje od napora za suzbijanje pandemije i politike "nultog covida".

Prva infekcija COVID-om u znanstvenoj literaturi zabilježena 1. prosinca dolazi dok Kina, pod pritiskom rasta broja zaraženih i bijesa javnosti zbog strogog antiepidemijskog režima, počinje trasirati put prema ostatku svijeta koji se odlučio na suživot s virusom.

Iako je kinesko vodstvo ostalo karakteristično netransparentno glede svojih namjera, znakovi su jasni. Vlasti su počele umanjivati ​​težinu infekcija izbjegavajući svoju politiku "nultog covida". Kineska komunistička partija objavila je novu fazu pandemije.

U glavnom gradu Pekingu, nekim pacijentima s niskim rizikom dopušteno je izolirati se kod kuće, što im omogućuje izbjegavanje kontroverznih karantenskih kampova koji su okosnica kineske borbe od izbijanja Wǔhàna, dok vlada ulaže više napora u povećanje procijepljenosti među starijima i povećanje pokrivenosti docjepljivanjem.

Državni mediji, koji su godine proveli prikazujući broj zaraženih i umrlih u zapadnim zemljama, sada donose priče o preživjelima od bolesti COVID-19 u pokušaju da umire iste ljude koje su plašili. Tabloid Global Times je u četvrtak objavio članak, citirajući kineske stručnjake, da ljudi ne trebaju paničariti zbog omikrona jer je mnogo manje smrtonosan.

"Kako omikron varijanta postaje manje zarazna, sve se više ljudi cijepi i naše iskustvo u prevenciji COVID-a se nakuplja, a naša borba protiv pandemije je u novoj fazi i dolazi s novim zadacima", rekao je potpredsjednik vlade u odlasku Sun Chunlan na sastanku s Nacionalnom zdravstvenom komisijom i zdravstvenim stručnjacima u Pekingu.

Zaokret upravljanja pandemijom je ubrzan raširenim društvenim nemirima, nakon što su tisuće građana prošlog vikenda izašle na ulice prosvjedujući protiv čestih zatvaranja i prekida normalnog života. Manji sukobi, u kojima se stanovnici odbijaju zatvoriti u kuće ili otići u izolacijske kampove koji su bili obvezni za svaku zaraženu osobu, također su se proširili diljem Kine.

Među investitorima pogođenima udarom koji je politika "nultog covida" imala na drugo najveće svjetsko gospodarstvo, blaži znakovi i postupne promjene bili su dovoljni za euforiju, što je izazvalo najbolji mjesečni rast kineskih dionica koje kotiraju na hongkonškoj burzi u studenom od 2003. godine.

Ipak, još je dug proces prije nego što se život u Kini približi ostatku svijeta, a da ne spominjemo povratak životu prije pandemije. Milijuni ljudi još uvijek su izloženi sustavnim ograničenjima, negativni PCR test potreban za ulazak u supermarkete i druga javna mjesta, a sveprisutni sustav nadzora odmah identificira "visokorizične". Međunarodna putovanja još uvijek praktički ne postoje za strance, a opterećuju lokalno stanovništvo jer je potrebno odraditi najmanje pet dana karantene prije slobodne kretnje po Kini.

Poduzeća se bore s opskrbnim lancima koji su usporeni, ako ne i zaustavljeni, logističkim problemima, obuzdavanjem COVID-a i širenjem infekcije među radnicima, što tjera na preispitivanje njihove ovisnosti o kineskim proizvodnim središtima.

Tu su i zdravstveni rizici jer nije dopušteno širenje virusa kroz njezinu populaciju kao i drugdje. Procijepljenost starijeg stanovništva je nedovoljna, dok su zdravstvene ustanove izvan većih gradova porozne i nedovoljne za rješavanje kritičnih slučajeva COVID-a. To znači da je malo vjerojatno da će se popuštanja koja se vide u razvijenim mjestima kao što su Peking i Guǎngzhōu neko vrijeme primijeniti na ruralna, siromašnija područja.

Budući da se nizak broj umrlih godinama smatrao glavnim opravdanjem za politiku "nultog covida", predsjednik Xi Jinping teško će se nositi s više smrtnih slučajeva koje ponovno otvaranje donosi. Ako Kina može postići rezultate poput Singapura ili Južne Koreje u minimiziranju smrtnih slučajeva kroz cijepljenje, još uvijek će se morati nositi sa stotinama tisuća izgubljenih života.

Još jedna nepoznanica je kako će njegova golema populacija reagirati na promjene. Čak i dok su neki izašli na ulice nezadovoljni zbog te politike, i dalje postoji velika podrška populacije za politiku "nultog covida" jer je duboko ukorijenjen strah od infekcije.

Put koji je sada pred Kinom da dostigne normalan život nakon pandemije bit će težak. Tri godine nakon što su kineski liječnici službeno zabilježili misterioznu upalu pluća za koju nisu imali ime, zemlja je barem poduzela prve korake k normalizaciji života u najmnogoljudnijoj državi svijeta.