Samovolja predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa u novom mandatu, kao i u njegovom prvom, ponovo se nezaustavljivo kreće u smjeru dezintegracije globalnih multilateralnih institucija i poretka. No njegovi potezi mogu istovremeno značiti šansu i poticaj da se na globalnoj ili regionalnim razinama stvore neke nove strukture.
Time se, izgleda, vodi vrhuška Europske unije gdje se ponovo potencira jača integracija financijskih tržišta na razini cijele Unije. Ideja o unifikaciji tržišta kapitala postoji već dugo, no njenu realizaciju dosad je, između ostalog, kočila već i birokratska tromost.
Konkretni potezi, kojima se sada šefovi Unije nadaju dijelom nagristi i američku dominaciju na globalnim tržištima kapitala, uključuju jačanje Unije tržišta kapitala, Bankovne unije, razvoj novih financijskih proizvoda na razini cijelog EU-a poput paneuropske mirovinske štednje, smanjenje naknada za ulagače, olakšavanje pristupa alternativnim izvorima kapitala za kompanije kao i smanjenje prepreka za prekogranična ulaganja usklađivanjem regulative zemalja članica.
Američki prinosi i dalje viši
Spominje se tu i poticanje građana na ulaganje u europske dionice i druge vrijednosnice, no ambicije Bruxellesa će morati za početak nekako nadvladati jednostavnu činjenicu kako je američko tržište dionica atraktivnije zbog viših prinosa. To je dobrim dijelom rezultat sporijeg ekonomskog rasta Unije u usporedbi s SAD-om.
Razlozi hrvatskog industrijskog pada
A sporiji ekonomski rast u Europi jedan je od glavnih razloga za dvogodišnji pad hrvatske industrijske proizvodnje. Lani je ona smanjena za 2,4 posto, a najviše su stradali sektori čiji naručitelji dolaze iz glavnih hrvatskih trgovinskih partnera poput Njemačke, Austrije i Italije.
Iverpan primjer borbe s izazovima
Kako borba za rast na domaćem tržištu izgleda iz perspektive pojedinih poduzetnika demonstriraju u Iverpanu, dobavljaču robe za izradu namještaja. Direktor Mladen Jambrović je za Bloomberg Adriju ispričao kako se, između ostalog, zbog nedostatka domaćih radnika okreću automatizaciji i strancima.
Lanjski rezultati Zagrebačke banke na razini 2023.
Vrijeme za prilagodbu poslovne strategije došlo je, čini se, i za domaći bankovni sektor. Kao kanarinac koji navještava što bi se možda moglo očekivati, najveća domaća banka u ponedjeljak je objavila kako je lani ostvarila neto dobit od 450 milijuna eura što je na razini 2023. godine.
Coca-Cola i BDP
Nakon što je u ponedjeljak financijske rezultate objavila Zagrebačka banka u utorak se očekuju i rezultati njene vlasnice talijanske banke UniCredit. Uz nju, svoje poslovne rezultate trebala bi objaviti i Coca-Cola. Ako je suditi po rezultatima lanca brze prehrane McDonald's, uz čije se proizvode često servira Coca-Cola, a za koji se u ponedjeljak saznalo kako nije ispunio financijska očekivanja za četvrti kvartal, onda ne bi čudilo da i Coca-Coli malo uzmanjka mjehurića.
Od svježih brojki domaći su statističari za utorak najavili tek reviziju podataka o bruto domaćem proizvodu (BDP) za regionalnu razinu i to za 2022. godinu. Eurostat će istog dana objaviti podatke o BDP-u po regijama Europske unije za 2023. godinu.
.webp){kind=icon}