Proizvođači imaju ozbiljne primjedbe na Vladin plan za solare

Suludim rastom cijena energenata potražnja za solarnim panelima je eksplodirala. Vlada je novim setom mjera kojima se suprotstavlja energetskoj krizi i inflatornim učincima na građane i poduzetnike odlučila uskočiti i poduprijeti napore za ozelenjivanjem i energetskim osamostaljivanjem. Najavljena je nulta stopa PDV-a na solarne panele. Ispitali smo kakav se učinak od toga poteza može očekivati.

Nulta stopa poreza na dodanu vrijednost za solarne panele trebala je stići ranije, kada cijene struje nisu bile tako astronomske, smatraju proizvođači obnovljive energije. Iako je najnovija mjera i više nego poželjna u kontekstu energetske krize, jednokratna pomoć zapravo neće učiniti pravu razliku. Nužna su dugoročnija rješenja, slaže se struka.

Hrvatska vlada prošli je tjedan u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se predviđa i nulta stopa PDV-a za solarne panele. Tako se porez na dodanu vrijednost neće plaćati za isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade.

Ministar financija Marko Primorac objasnio je tko će tu olakšicu moći koristiti: "Ta bi se stopa primjenjivala na isporuku i ugradnju solarnih ploča samo u krajnjoj potrošnji, dakle na isporuke građanima i njihovim energetskim zajednicama, tj. kod višestambenih zgrada te osobama koje obavljaju djelatnost od javnog interesa. Time se otvara prostor za snižavanje cijena kao poticaj korištenju obnovljivih izvora energije."

Dobra je vijest da se, nakon početne najave da će odsjeckati dio proračuna u tu svrhu – iz Vlade preciziraju kako će se tim sjeckanjem državnom budžetu uskratiti oko 120 milijuna kuna godišnje – mjera proširila i na troškove instalacije fotonaponske elektrane. Premijer Andrej Plenković je u prvoj naznaci tog solarnog plana dao naslutiti kako će se novo oporezivanje odnositi samo na panele. No čini se da je uvažio prigovor Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) da su oni tek trećina ukupnog troška, tako da se sada u istoj rečenici s nultom stopom PDV-a spominju i inverteri, razvodni kablovi i drugi dijelovi opreme za instalaciju solara.

Sve to zvuči super, ali i laiku je lako shvatiti da "kasno Marko na Kosovo stiže". Da bi se spasili od bjesomučnog divljanja cijena koje se sada osjeti, a predstavlja i prijetnju za izdržavanja ove zime (što zbog cijena, što zbog smanjenja ili čak i prekida opskrbe određenim energentima u europskim zemljama), građani i poduzetnici već su trebali ući u tu investiciju. Preduvjet da bi uživali u toploj vodi ili struji proizvedenoj s vlastitog krova i bezbrižno dočekivali poštu s mjesečnim obračunima je da na tim krovovima već jesu solari. Usto, cijene materijala i sirovina za instalaciju solara također su u posljednje vrijeme nabujale. Zato i proizvođači obnovljive energije ponavljaju nešto u stilu "eh, da je ova mjera postojala ranije".

Dobar dan, redukcije

Ne govore to samo zbog financijskog aspekta, znaju i oni da "nije u šoldima sve", puno je toga u suncu koje je istovremeno dobar saveznik i ljutit neprijatelj. Njegov se energetski potencijal i savezništvo, unatoč snažnom porastu interesa, još uvijek iznimno slabo koristi u Hrvatskoj, a upravo to predstavlja opasnost. To što se nedovoljno koriste megavatsati koje njegove zrake mogu pružiti, sunce kažnjava isušivanjem i zagrijavanjem rijeka koje onda pak ne mogu rashlađivati nuklearne elektrane i jednako postojano proizvoditi energiju u hidroelektranama. To nas dovodi u škripac u kojem ne bismo bili da smo na krovove zasadili više solara.

cijene materijala i sirovina za instalaciju solara također su u posljednje vrijeme nabujale | Bloomberg

Hrvatska proizvodi oko 26 posto, a uvozi oko 24 posto struje, dok 50 posto hrvatskih potreba za električnom energijom zadovoljava nuklearna elektrana Krško, podsjeća energetski analitičar Ivan Brodić te opisuje začarani krug u koji nas je suša uvukla. Većina uvezene struje proizvodi se u hidroelektranama. To bi značilo da bi električna energija dostupna za uvoz mogla pasti ispod 26 posto. Drugim riječima, dobar dan, redukcije!

"Redukcije su realnost jer će ovi poticaji za ugradnju solarnih elektrana imati učinak tek za par godina", napominje Brodić.

S još jednom brigom više, kako osigurati dovoljnu količinu energije, poduzetnici zapravo neće osjetiti neko veliko olakšanje ukidanjem PDV-a na sunčane elektrane. "Vlada je srezala PDV na solarne ćelije, ali to nije dovoljno da se stvori malo veći buffer za poduzeća, to će imati efekta u dugom roku", potvrdio je i Ivan Dražetić, senior dealer iz InterCapitala gostujući prošlog tjedna na Bloomberg Adria TV-u.

Dobar početak

Što god Vlada napravila dočeka se na nož jer nikada ništa nije dovoljno da se problem doista riješi. Poznato je to svim vladama ma gdje bile. Struka, međutim, ovu mjeru ne smatra nesretnim rješenjem, pozdravlja je, premda s malo gunđanja jer je trebala već biti donesena. Ipak, ona bi trebala poslužiti samo kao prva faza u nizu mjera kojima se potiče zelena transformacija.

"Da je ova mjera donesena ranije kad je cijena bila niža, učinak ukidanja PDV-a bio bi još veći i ljudi bi se još lakše odlučili na takvu investiciju. Sada je bitno samo da se što prije realiziraju te investicije, tako da građani i poduzetnici proizvode energiju, a ne da je ovoliko plaćaju", kaže Aljoša Pleić, direktor Acciona Energije, koji naglašava kako se taj novi zakon treba što prije usvojiti jer će dovesti do toga da ljudi odgađaju investicije čekajući da stupi na snagu.

Ta je mjera Vlade samo početak vala, jednokratna financijska pomoć ima smisla samo u početnoj fazi radi poticanja ljudi, a kada mjera urodi plodom, onda bi valjalo uspostaviti financijski sustav u kojima tvrtke koje su se energetski transformirale imaju trajne prednosti, objasnio je Pleić, predsjednik Nadzornog odbora Udruženja OIEH.

Aljoša Pleić prije više od deset godina sudjelovao je u izgradnji prve solarne elektrane u Hrvatskoj | Privatna arhiva

Logičan nastavak te mjere bile bi povlastice za tvrtke poput boljeg poreznog razreda, ostvarivanja dodatnih bodova ili prednosti na natječajima zelene nabave. "Pokretač za investiciju ne bi smjelo biti nula posto PDV-a nego dugoročni benefit jer te će elektrane raditi bar 20 godina", naglasio je Pleić napomenuvši kako to tako rade pametne zemlje.

Da se nultoj stopi PDV-a ima što nadodati, smatra i Zoran Kordić, izvršni direktor i suosnivač Zelene energetske zadruge (ZEZ).

"Smatramo da je to dobar potez, no isto tako mislimo da jednim takvim potezom nećemo preko noći doći do masovnije solarizacije i da nam za to treba još dodatnih mjera, prvenstveno se to odnosi na promjenu modela i načina dodjele državnih subvencija", ističe.

Zoran Kordić, direktor ZEZ-a smatra da bi nacionalni ciljevi trebali biti ambicioznije postavljeni | Privatna arhiva

On drži da bi se trebali ugledati na slovenski model, odnosno tijekom cijele godine imati otvorene natječaje u kojima su subvencijama manje izdašne, do 20 posto. Nacionalni ciljevi da se iz solarnih izvora proizvede 1000 megavatsati energije do 2030. godine trebali bi biti puno ambiciozniji, barem dvostruko ako ne i trostruko, napominje Kordić.

Dodaje i kako bi važniju ulogu u poticanju građana na zelene investicije trebale preuzeti općine i gradovi, bilo otvaranjem informativnih centar, bilo kroz sufinanciranje instalacija solara ili projektne dokumentacije.

Dodatan poguranac za obnovljive izvore energije poduzetnicima i javnim ustanovama mogao bi se namaknuti iz izvanproračunskih sredstava HROTE-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, izjavili su iz Udruženja OIEH. Konkretnije, njima bi se moglo pomoći malim i srednjim poduzetnicima u postavljanju solarnih elektrana te tako podržati razvoj 300 megavata novih solarnih elektrana do 500 kilovata, što je tri puta više nego što ih trenutno ima, zaključili su.

Važniju ulogu u poticanju građana na zelene investicije trebale bi preuzeti općine i gradovi | Bloomberg

"Meni je katastrofa što je neki župan rekao da je bolje da djeca idu na online nastavu nego da se troši na grijanje. To je fundamentalno pogrešno. Vjerujem da ima sredstava u tim institucijama koja bi se mogla usmjeriti tamo gdje je zbilja potrebno, na primjer da javne ustanove mogu staviti solare", komentirao je Pleić.

Hitno rasterećenje

Upozorio je pritom da solari nisu uvijek isplativo rješenje, primjerice ako ljudi ne borave u stanu i ne troše energiju koju stvaraju, to nije dobra solucija. Često se i zanemaruje činjenica da krovovi zgrada nisu idealni, na njima se nalaze izvodi od lifta, dimnjaci, klima-uređaji, a na ravne, iskoristive površine u prosjeku otpada svega 30 posto prostora.

Novim zakonom obuhvaćeni su samo solari za osobne potrebe u kućanstvima i poduzetnici koji imaju proizvodnju na mjestu potrošnje. To što velika energetska industrijska postrojenja i solarna polja nisu uključena ne predstavlja problem, nisu im ni potrebni jer oni prodaju tržištu i velikim opskrbljivačima, tumači Pleić kako je najvažnije rasteretiti poduzetnike što je prije moguće, bilo nultim stopama PDV-a, bilo ubrzanjem natječaja o dodjeli bespovratnih sredstava.

S porastom cijena energenata, nekih i za 600 posto u usporedbi s prošlom godinom, uistinu, ključno je da se mjera sa svim svojim prednostima i nedostacima što prije donese.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar