Gomilaju se nepovoljne prognoze za hrvatsku i svjetsku ekonomiju

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u srijedu je objavila kako je snizila svoju prognozu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu u još jednoj iz niza reakcija na sve pesimističnije izglede nakon zaoštravanja carinskog i trgovinskog rata među najvećim svjetskim ekonomijama. Svjetska trgovinska organizacija (WTO – World Trade Organization) također je u srijedu srezala svoje prognoze za globalnu razmjenu u ovoj godini, a svoju su prognozu ekonomskog rasta nedavno snizili i analitičari bankovne Erste grupe.

HUP je svoje ranije očekivanje od 2,7 posto rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini sada smanjio na 2,5 posto. U komentaru nove prognoze stoji kako su to učinili "na temelju lošijih izgleda u euro području". Snizili su i prognozu za iduću godinu, s tri na 2,5 posto "zbog nepovoljnog utjecaja temeljnih globalnih trgovinskih politika, smanjenja fiskalnog impulsa te hlađenja tržišta rada".

Još prošlog tjedna analitičari Erste grupe također su revidirali nagore svoje prethodne prognoze. Učinili su to zbog nesigurnosti trgovinske politike koja je "porasla na rekordno visoke razine" čak i prije inicijalne objave sveobuhvatnih carina kojima je 2. travnja zaprijetio američki predsjednik Donald Trump. Analitičari iz Erstea ažurirali su svoje procjene za cijelu regiju istočne i srednje Europe uz komentar kako će brojke za 2026. jače ovisiti o tome koliko dugo će se carine naplaćivati.

Među državama srednje Europe Hrvatska će, prema očekivanjima Ersteovih analitičara, biti "najmanje pogođena globalnim carinama". Prognozu ovogodišnjeg gospodarskog rasta za Hrvatsku snizili su s 2,9 na 2,8 posto. Od zemalja u regiji poremećaji u svjetskoj trgovini bi najjači utjecaj trebali imati na Mađarsku i Slovačku. Kao malu utjehu u Ersteu dodaju kako bi "udarac na ekonomski razvoj u regiji mogao biti djelomično ublažen očekivanim fiskalnim impulsom iz Njemačke".

Pogoršanje prognoza u srijedu je objavio i WTO. Iz globalne trgovinske organizacije su poručili kako "pod sadašnjim uvjetima, volumen svjetske robne razmjene će u 2025. godini vjerojatno pasti za 0,2 posto". Dodali su i kako će pad biti "posebno oštar u Sjevernoj Americi gdje se očekuje pad izvoza od 12,6 posto". Prije ove promjene WTO je za ovu godinu prognozirao rast globalne trgovine po stopi od 2,8 posto.

U WTO-u dodaju i kako postoje "ozbiljni" rizični faktori koji bi ovogodišnju trgovinu mogli i dodatno pogoršati. Među njima se nalaze recipročne carine i širenje neizvjesnosti "koji bi u globalnoj trgovini robama mogli prouzročiti još i oštriji pad od 1,5 posto".

Sve veći rizik u svjetskom gospodarstvu posljedica je rastuće neizvjesnosti radi hirovite carinske i trgovinske politike vlade američkog predsjednika Donalda Trumpa. Sjedinjene Američke Države su, uz Europsku uniju i Kinu, jedna od tri najveće svjetske ekonomije.

Trumpovi proglasi, objave i prijetnje stoga imaju dalekog odjeka na financijskim i robnim tržištima. Osobni Trumpovi animoziteti igraju bitnu ulogu u odlukama američkih vlasti zbog čega postaje sve teže planirati čak i na srednji, a kamoli na dulji rok.

Američki predsjednik je 2. travnja zaprijetio visokim carinama | Bloomberg

 

Hrvatska narodna banka još je sredinom ožujka korigirala svoje ranije očekivanje o domaćem gospodarstvu. Ekonomisti središnje banke tada su svoju raniju prognozu iz prosinca snizili za 0,2 postotna poena te sada očekuju da će domaća ekonomija ove godine rasti po stopi od 3,2 posto. U Ministarstvu financija drže da će hrvatski BDP ove godine rasti po stopi od 3,2 posto, a u Europskoj komisiji očekuju porast od 3,3 posto.

Recentni pesimizam ipak nije sveobuhvatan. Prema anketi koju je među 13 ekonomista u razdoblju od 10. do 15. travnja proveo Bloomberg hrvatska bi ekonomija ove godine trebala rasti po stopi od 3,1 posto. Procjena je za nijansu bolja od tri posto koliko su ekonomisti očekivali u anketi provedenoj tri mjeseca ranije.

Anketirani ekonomisti su prognozu rasta za iduću godinu zadržali na 2,8 posto, a povisili su očekivanje prosječne inflacije. Sada se očekuje prosječna stopa inflacije od 3,4 posto u ovoj godini, dok je ranije to bilo 2,9 posto.

Ekonomski rast po sličnoj stopi očekuje i analitički tim Bloomberg Adrije. Oni prognoziraju kako će hrvatski BDP ove godine porasti za 3,2 posto. Bruto domaći proizvod je lani rastao po stopi od 3,8 posto, nakon porasta od 3,3 posto u 2023. godini.

Idućeg tjedna svoju bi najnoviju procjenu trebao objaviti i Međunarodni monetarni fond u svojoj redovnoj publikaciji World Economic Outlook. Prema izdanju tih prognoza iz listopada prošle godine u MMF-u Hrvatskoj ove godine predviđaju rast po stopi od 2,9 posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar