Novi Vladini koeficijenti mogli bi srezati vrlo unosne profite kladioničara

Priređivačima igara na sreću u Hrvatskoj već godinama cvatu financijske ruže, što zorno prikazuju i bilance najvećih tvrtki iz branše. Lani je pet najvećih kladioničarskih kompanija redom bilježilo dvoznamenkasti rast prihoda i dobiti, a njihove agresivne marketinške kampanje trenutno je nemoguće izbjeći. No sve to bi se moglo promijeniti iduće godine jer je Vlada najavila novu regulativu koja bi trebala potkresati krila kladioničarima, barem što se oglašavanja tiče.

Prije tjedan dana je Marko Primorac, potpredsjednik vlade i ministar financija, najavio da s obzirom na to da raste problem ovisnosti o igrama na sreću, postoji potreba primjerenijeg utvrđivanja i uređivanja propisa u tom sektoru.

Regulativa cilja na ključna područja

Vlada je stoga sa sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću usmjerene na dva ključna područja – regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

Pod mjerama društveno odgovornog priređivanja podrazumijeva se uvođenje obveze identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostavu registra isključenih igrača, kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Što se ograničavanja oglašavanja tiče, ono uključuje ograničavanje oglašavanja putem interneta, u audiovizualnim i radijskim programima, zabranu oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

Oglašavanje kocke na televiziji i radiju te putem interneta zabranjuje se u vremenu od šest do 23 sata | Depositphotos

Konkretno, po novoj regulativi zabranjuje se oglašavanje igara na sreću u svim tiskanim medijima, dok se oglašavanje na televiziji i radiju te putem interneta (osim na stranicama samih kladionica i kasina) zabranjuje u vremenu od šest do 23 sata, s tim da bi lutrijske igre niskog rizika bile izuzete od ograničenog oglašavanja u medijima. Iznimki ima još, a najspornija je ona da se dozvoljava oglašavanja klađenja po 15 minuta prije, za vrijeme i nakon sportskog događaja.

Također se zabranjuje i oglašavanje igara na sreću na svim javno vidljivim površinama, osim na vanjskim dijelovima prostora u kojima se priređuju igre na sreću, te svako oglašavanje koje poziva osobe na igranje igara na sreću ponudom bonusa, besplatnih vrtnji i sličnih pogodnosti, izuzev na mrežnim stranicama priređivača igara na sreću.

"Cilj ovih zakonskih izmjena je da se dodatnim mehanizmima odgovornog priređivanja igara na sreću dostupnost igara na sreću i poticanje na sudjelovanje u igrama na sreću ograniči, što će rezultirati i smanjenjem incidencije o ovisnosti u igrama na sreću i njenih negativnih posljedica, kako na pojedinca tako i na društvo u cjelini", poručio je Primorac.

Bilance pet najvećih

Tek ćemo vidjeti kako će se novi zakon odraziti na financijske rezultate najvećih tvrtki u branši koje posljednjih par godina plivaju u novcu i mogu se pohvaliti impresivnim rastom prihoda odnosno profita.

Na prvom mjestu po prihodima u djelatnosti kockanja i klađenja nedodirljiva je SuperSport kladionica s više od 203 milijuna eura prihoda u 2023. (rast od 25 posto u odnosu na 2022.), dok im je dobit skočila za gotovo 30 posto, na 95,4 milijuna eura. Zapošljavali su nešto manje od tisuću ljudi s prosječnom neto plaćom od gotovo 1,15 tisuća eura.

Druga na listi je Hattrick – PSK s rastom prihoda od 12 posto, na 123,7 milijuna eura te rastom dobiti za također 12 posto, na 5,9 milijuna eura. Zapošljavali su 890 radnika kojima je prosječna plaća lani pala za čak 36 posto, na tek 874 eura.

Treće mjesto naše ljestvice drži Hrvatska Lutrija kojoj su prihodi prošle godine skočili za gotovo 20 posto, na 120,8 milijuna eura, dok je dobit rasla za impresivnih 120 posto, na 10,3 milijuna eura. Privilegirani državni priređivač igara na sreću u 2023. zapošljavao je 1320 ljudi kojima su prosječna primanja rasla za 12 posto, na nešto iznad tisuću eura.

Na četvrtoj poziciji je tvrtka Interigre, vlasnik brojnih Admiral casina diljem zemlje. Oni su lani uprihodili 88,5 milijuna eura (37 posto više nego 2022.), s tim da im je dobit strelovito porasla, za čak 170 posto, na 20,9 milijuna eura. Zapošljavali su oko 900 radnika, s prosječnom plaćom od oko 1,1 tisuću eura.

Popis pet najvećih zaključujemo tvrtkom Top Games koja je u 2023. godini ostvarila rast prihoda od 40 posto, na 49,1 milijuna eura, te rast dobiti od gotovo 80 posto, na 11,2 milijuna eura. Lani su zapošljavali su tek 19 radnika kojima je prosječna neto plaća rasla više od 50 posto, na 1,3 tisuće eura mjesečno.

Polovično rješenje

Detaljniji uvid u najavljene izmjene zakona otkriva kako uz zabrane donosi i brojne iznimke koje potkopavaju smisao zabrana. Mlađa publika će i dalje prije velikih sportskih događaja biti bombardirana reklamama kladionica čija su zaštitna lica neki od najpopularnijih sportaša u Hrvatskoj, poput Luke Modrića, kladomati ostaju u kafićima, a ostaje upitno i u kojoj mjeri bilo kakvi propisi mogu regulirati klađenje preko interneta.

U svakom slučaju, nova regulativa iskorak je u pravom smjeru ako se želi adresirati rast ovisnosti o kocki u društvu, a u kojoj mjeri će se odraziti na poslovanje kladioničara, vidjet ćemo već od početka iduće godine, kada bi zakon trebao krenuti u primjenu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar