"Bog, sreća i Viktor Orbán" - tri glavna stupa mađarskih ulaganja u Hrvatsku

"Bog, sreća i Viktor Orbán" – to su tri temeljna faktora na kojima, prema njegovim vlastitim riječima, počiva uspjeh Lorincsa Meszarosa, mađarskog milijardera koji se posljednjih par godina širi na hrvatsko tržište. O njemu ćemo detaljnije u drugom dijelu teksta, ali njegova "dijagnoza" mogla bi se projicirati i na širu sliku ekonomskih odnosa između Hrvatske i Mađarske.

Energetika, financije, turizam i sport omiljene su branše mađarskih investitora koji su u Hrvatsku, prema statistici HNB-a, od samostalnosti do danas uložili preko tri milijarde eura. Malo dublja analiza porijekla novca otkriva nešto drugačije brojke, ali i zadah korupcije, nepotizma i sankcioniranog ruskog kapitala koji se uglavnom širi iza velikih ulaganja naših sjevernih susjeda.

Prvo da razjasnimo statističke nedoumice, a onda idemo na ostalo. Naime, kako smo nedavno pisali, tradicionalna statistika kojom se bilježe strana ulaganja u dobroj mjeri skriva tko je stvarni investitor. Mi smo uz pomoć Eurostatovih brojki pokušali dobiti nešto točnije podatke koji su pokazali da su realna mađarska ulaganja kod nas osjetno niža od HNB-ovih 3,1 milijardu eura (do konca 2022.) i da se kreću oko brojke od 2,5 milijardi.

Najveća i najkontroverznija investicija iz Mađarske svakako je ona kojom je MOL preuzeo našu najveću naftnu kompaniju – Inu. Ta saga počela je prije više od dvadeset godina, točnije 2003., kada je MOL postao "strateški partner" preuzimanjem 25 posto plus jedne dionice Ine.

Toksična veza Ine i MOL-a

Priča se zahuktala pet godina poslije kada je MOL kupio dodatnih 22,15 posto dionica i izrastao u većinskog vlasnika kompanije. Već iduće, 2009. godine, potpisan je ugovor kojim se Vlada obvezala otkupiti plinski biznis od MOL-a.

Odmah potom kreću nevolje u raju. Sabor osniva povjerenstvo za istragu ugovora, a nakon što je MOL 2011. došao do vlasništva 47,46 posto dionica Ine i HANFA je podnijela kaznenu prijavu protiv čelništva MOL-a zbog sumnje u prijevare u gospodarskom poslovanju i manipulaciju tržište.

Sve je kulminiralo na ljeto iste godine kada je USKOK otvorio istragu protiv  bivšeg premijera Ive Sanadera zbog sumnje da je primio mito od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija te zloporabio svoj položaj kako bi MOL-u predao upravljačka prava u Ini.

Nakon toga je krenulo međunarodno parničenje između Hrvatske i MOL-a, a neki od tih procesa traju i danas. Sanader je u međuvremenu osuđen na deset godina zbog korupcije (kazna mu je kasnije smanjena na osam i pol godina), a trenutni premijer Andrej Plenković pompozno je koncem 2016. najavio otkup svih 49,1 posto dionica Ine u vlasništvu MOL-a. Ispostavilo se da Plenković prijeti praznom puškom, MOL je nastavio upravljati Inom, dok se u javnosti svako malo čuju kritike o zapostavljanju domaćih kapaciteta, a posebno riječke i sisačke rafinerije.

Koliko su nategnuti odnosi između MOL-a i hrvatske strane možda najbolje oslikava aktualni sukob s Janafom kojeg iz mađarske kompanije optužuju za neopravdano visoke tarife za transport nafte. Čelnik MOL-a Zsolt Hernadi, koji je zbog korupcijskog skandala s Inom također osuđen na dvije godine zatvora i za kojim raspisana međunarodna tjeralica, žali se da Janaf iskorištava MOL-ovu "ranjivu poziciju" i praktički se bavi ratnim profiterstvom. Iz Janafa, naravno, demantiraju te tvrdnje.

Čelnik MOL-a Zsolt Hernadi je zbog korupcijskog skandala s Inom osuđen na dvije godine zatvora | Bloomberg

Druga velika investicija Mađara u energetiku odnosi se na zakup kapaciteta LNG terminala na Krku. Kompanija MFGK, koja posluje u sklopu državne MVM grupe, otvorila je podružnicu u Hrvatskoj i sredinom 2020. zakupila 6,7 milijardi kubičnih metara plina za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Jedan od zakupaca je tvrtka MET, koja je bila u vlasništvu MOL-a, ali sve će ih u razdoblju od 2027. do 2037. godine istisnuti PPD Pavla Vujnovca koji je zakupio kompletan kapacitet terminala za taj period.

Mađari su odavno udomaćili i etablirali u hrvatskom financijskom sektoru nakon što je mađarska banka OTP 2004. godine ušla na naše tržište kupovinom Nova banke. Deset godina nakon toga preuzeli su vlasništvo nad Banco Popolare Croatia, a 2017. za 270 milijuna eura kupuju Splitsku banku i time postaju četvrta po veličini banka u Hrvatskoj, s preko desetak posto ukupnog tržišta. Aktiva banke danas iznosi 43 milijarde eura.

Streloviti uspon Orbanovog intimusa

U posljednjih par godina mađarske investicije u Hrvatskoj financira junak s početka ovog teksta – Lorinc Meszaros, jedan od najbogatijih Mađara i intimus Viktora Orbana. Njegova poduzetnička priča klasična je tranzicijsko-kronistička bajka kakvih smo se u Hrvatskoj nagledali na tisuće.

Meszaros je rodom iz istog mjesta kao i Orban, a do njegovog ustoličenja imao je tvrtku za plinske instalacije vrijednu par desetaka tisuća eura. Nakon što je Orban zavladao Mađarskom kao svojim feudom, Meszaros je strelovito izrastao u jednog od najbogatijih ljudi u Mađarskoj čije kompanije i holdinzi, poput Opus Globala, danas imaju udjele u svim sektorima gospodarstva – od sporta, preko financija, građevine, poljoprivrede i turizma, do energetike i medija. Danas se njegovo bogatstvo procjenjuje na 1,7 milijardi eura.

Meszaros je u Hrvatskoj najpoznatiji kao bivši suvlasnik NK Osijeka, čiji je i danas glavni sponzor. On stoji i  iza projekta gradnje novog stadiona u gradu na Dravi vrijednog 40 milijuna eura.

Nakon nogometa se odlučio okušati i u turizmu pa je 2021. najavljena investicija od 70 milijuna eura u gradnju luksuznog Riva’s Hotels & Resorta kod Opatije. Lani je potpisan ugovor kojim hotelska grupa Marriott preuzima vođenje hotela čije je otvorenje planirano za ovu godinu. U međuvremenu je preuzeo i opatijski hotel Miramar.

Njegova najnovije ulaganje u Hrvatsku bila je kupovina tvrtke Rabo, najvećeg hrvatskog proizvođača i izvoznika svježih jabuka iz Kneževih Vinograda.

Inače, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. smo (bez podataka za prosinac) u Mađarsku izvezli robe i usluga u vrijednosti od 1,4 milijarde eura, dok nam je u istom razdoblju uvoz iz Mađarske dosegnuo 2,3 milijarde eura.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar