Hrvatska će vlada u ponedjeljak na telefonskoj sjednici odlučivati o daljnjim mjerama za ublažavanje cijena goriva. Ovoga puta bi im ta odluka mogla biti mnogo teža nego prije jer bi nastavkom zamrzavanja cijena goriva mogla ugroziti opskrbu petine hrvatskog tržišta, i to petine koju drže mali distributeri goriva.
Dramatičan rast troškova za gorivo već je snažno opteretio i tvrtke i građane, ako vlada odluči prestati s intervencijama, u utorak će cijene goriva ponovno nastaviti skokovit rast, a poznato je kako su cijene goriva jedan od najvećih generatora inflacije u Hrvatskoj.
Na benzinskim postajama uz autoceste, benzin se trenutačno prodaje po cijeni od 14,06 kuna po litri, dizel po 14,57 kuna, a na ostalim benzinskim stanicama cijene benzina kreću se oko 13,50 kuna, dizela po 13,08 kuna, a plavog dizela po 9,45 kuna. Utorak bi, ovisno o odluci Vlade, mogao donijeti poskupljenja po kojima bi se cijena benzina mogla kretati oko 13,91 kunu, dizela oko 14,31 kunu, a plavog dizela oko 10,67 kuna. Čak su se i na državnoj televiziji pojavila nagađanja o puno bolnijem rastu cijena prema kojima bi već u prvoj rundi cijene goriva mogle biti veće od 16 kuna.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je u ponedjeljak prije dva tjedna, kada je objavljena odluka o fiksiranju cijena goriva, naglasio kako bi bez svih dotadašnjih Vladinih mjera dizel koštao 16,64 kuna po litri, benzin 15,95 kuna, a plavi dizel 11,83 kuna.
Propast malih
Kako je sve više građana i poduzetnika od inflacijskih udaraca po džepu iznemoglo, oni zdušno navijaju za daljnje zamrzavanje cijena. Međutim, iz Udruge malih trgovaca naftnim derivatima nadaju se kako novog moratorija neće biti jer bi ih to, tvrde, gurnulo preko ruba litice na kojoj već mjesecima stoje.
Privatna arhiva/Armando Miljavac
Budući da kupuju naftu skuplje no što je mogu prodati, mali trgovci koji upravljaju s ukupno stotinjak benzinskih postaja i zapošljavaju oko tisuću ljudi već mjesecima posluju s gubitkom. Najavili su kako će, ako se moratorij na cijene produlji, u znak prosvjeda u utorak zatvoriti svoje benzinske postaje.
"Već osam mjeseci radimo s minusima i izgurali smo to misleći da će se nešto promijeniti, a onda je došla još gora odluka o zamrzavanju cijena. Zatvaranje benzinskih u utorak samo je manifestacija nezadovoljstva, ali ionako ćemo biti prisiljeni zatvoriti naše benzinske postaje. Više ne možemo kupcima poklanjati dio goriva", rekao je za Bloomberg Adriju Armando Miljavac, predsjednik Udruge malih trgovaca naftnim derivatima.
Mali trgovci drže 20 posto ukupnog tržišta naftnih derivata, što bi značilo da se na benzinskim postajama malih trgovaca proda svaka peta litra goriva u Hrvatskoj. One su servis malih sredina koje zbog niske profitabilnosti nisu zanimljive velikim kompanijama i od velike su važnosti lokalnoj zajednici, osobito poljoprivrednicima.
Vladine mjere pomoći građanima njima su odmogle. Trenutačno po litri prodanog goriva gube 1,5 kuna, dnevno je to za malu benzinsku postaju u prosjeku barem tri do četiri tisuće kuna gubitka. To bi na mjesečnoj razini značilo gubitke od barem 90 tisuća kuna.
"Ja se iskreno nadam da će odluka Vlade biti realna i omogućiti tržišnu cijenu proizvoda. Ako je želi ograničiti, mora biti svjesna da će imati jako velike troškove u budućnosti, a tržište će zasigurno ostati bez goriva", tumači Miljavac.
To nije jedini problem u poslovanju s kojim se mali distributeri naftnih derivata muče. Naime, problem su im i ograničenja isporuka velikih domaćih dobavljača derivata. Uvoz goriva iz Europske unije nije moguć jer je ono mnogo skuplje, pogotovo u odnosu na cijenu po kojoj ga smiju prodavati na svojim benzinskim postajama.
Uoči presudne odluke koju Vlada u ponedjeljak treba donijeti, Miljavac kaže kako bi im trebala minimalna marža od 1,20 kuna da mogu pokriti troškove poslovanja. Idealna bi im bila potpuna liberalizacija cijena goriva, s time da bi se za socijalne kategorije građanstva mogli čak i retroaktivno uvesti voucheri.
"Mi nismo socijalna kategorija, male smo obiteljske tvrtke koje zapošljavaju više od tisuću ljudi i ne tražimo od države da nas sufinancira, samo da nam omogući da dobijemo ono što je naše. Ovo sada je nonsens, turistička je sezona, smanjuju se trošarine, država ubire manji PDV, i to sve kako bi pomagali nekome tko ima", zaključio je Miljavac.
Nema rješenja
Da se moramo pomiriti s visokim cijenama energije slaže se i Tin Bašić koji stoji iza specijaliziranog internetskog portala Cijene goriva. U Europskoj se uniji energija već godinama skupo plaća, a takva vremena dolaze i za nas.
"Nema sustavnog rješenja za trenutačnu situaciju na tržištu naftnih derivata. Vlada sad može napraviti samo neke vatrogasne mjere i nadati se najboljem, odnosno da će se u nekom trenutku smiriti situacija na tržištima, da će rat u Ukrajini završiti i da će se cijene vratiti u normalu", istaknuo je Bašić za Bloomberg Adriju.
Lana Slivar Dominić/Hina
Dodao je kako je realno da cijene goriva već od utorka porastu preko 16 kuna, a vrlo lako bi se mogla probiti i psihološka granica cijena od 20 kuna po litri goriva. Granica na slobodnom tržištu nema, a jedino što bi moglo ublažiti situaciju malim trgovcima naftnih derivata su, navodi Bašić, kompenzacijske mjere slične onima koje je država uvela kao pomoć poduzetnicima u doba pandemije koronavirusa.
Prije dva tjedna, kada je Vlada donijela odluku o zamrzavanju cijena goriva, energetski stručnjak Igor Dekanić iznio je mišljenje da bi Europska komisija vjerojatno razmislila o smanjenju PDV-a na gorivo kada bi maloprodajne cijene goriva u sjevernim, najbogatijim europskim zemljama premašile 3,5 ili 4 eura po litri. U nedjelju je cijena benzina u Finskoj bila 2,5 eura po litri.
Trenutačno je samo jedno sigurno – cijene goriva nastavljaju rasti. Kako će se država odlučiti nositi s tom činjenicom moglo bi imati dalekosežne posljedice i najnerazvijenijim krajevima Hrvatske ugasiti pogonsko gorivo.
.webp){kind=icon}
