Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju skočili 36 posto

Turistički prihodi od usluga gostima iz inozemstva u prvom su tromjesečju skočili za 36 posto, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Do kraja ožujka su nam tako strani gosti za usluge u turizmu ostavili 671,7 milijuna eura. U istom razdoblju lani taj je prihod iznosio 495,1 milijun eura.

Radi se o prvim procjenama inozemnih prihoda koje je za ovu godinu objavila središnja banka i na prvi pogled brojke izgledaju impresivno. Čak i ako se uzme u obzir inflacija koja je u usporednom razdoblju iznosila oko 12 posto, realni porast inozemne turističke potrošnje još uvijek iznosi oko 25 posto.

Visoki porast ipak treba uzeti s dozom opreza jer opća stopa inflacije uključuje i niz cijena koje se ne odnose na turističku potrošnju. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da su, primjerice, u ožujku cijene u kategoriji restorana i hotela bile 17 posto više nego godinu prije, što bi realni porast prihoda dodatno smanjilo na možda 20-ak posto.

Dodatnu sjenu na realni rast turističke potrošnje stranih gostiju mogle bi dati brojke o posjećenosti. Prema DZS-u, u prvom tromjesečju bilo je 40 posto više dolazaka stranih turista i 23 posto više noćenja nego u istom razdoblju lani. Sličnu statistiku daje i Hrvatska turistička zajednica (HTZ), prema čijim smo brojkama do kraja ovogodišnjeg ožujka imali 37 posto više dolazaka stranih turista i 21 posto više noćenja.

Sve te brojke govore u prilog tome da je prosječna realna razina potrošnje samih turista zapravo otprilike na istoj razini kao i lani. Drugim riječima, ako turisti dođu, troše otprilike isto i nisu se počeli razbacivati novcem.

To i nije neočekivano jer su visoka inflacija i nestabilna globalna ekonomija načeli štednju kućanstava diljem svijeta. S druge strane, niz pokazatelja sugerira da svjetski turizam ove godine konačno profitira od nakupljenih želja za putovanjima neispunjenih tijekom protekle tri pandemijske sezone. Tako da će za bilo kakve čvršće zaključke o sezoni ipak trebati pričekati jesen.

Za Hrvatsku i njene turističke prihode najvažnije je kakva je ekonomska situacija u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Sloveniji i Ujedinjenom Kraljevstvu jer nam s tih pet tržišta stižu tri petine svih inozemnih prihoda u turizmu. U cijeloj prošloj godini to je bilo osam od 13,1 milijarde eura, pokazuju podaci HNB-a.

Najvažnije nam je zapravo njemačko tržište, odakle stižu gosti uobičajeno zaslužni za otprilike četvrtinu turističke potrošnje na usluge. U prvom ovogodišnjem tromjesečju to je bilo čak i više, odnosno njemački gosti su s potrošenih 226 milijuna eura bili zaslužni za čak trećinu prihoda.

Solidan uspjeh

Preliminarni podaci za prvih šest mjeseci koje je objavio HTZ pokazuju da su njemački turisti ove godine imali oko šest posto više dolazaka i četiri posto više noćenja. Brojka nije impresivna te istovremeno i ohrabruje i poziva na oprez. Najveća europska ekonomija je u prvom tromjesečju bila 0,2 posto niža nego godinu prije i 0,3 posto niža nego u lanjskom četvrtom kvartalu. Bez ozbiljnijeg rasta gospodarstva teško se nadati da će ozbiljnije rasti i broj gostiju i njihova potrošnja.

Ako se već i pokaže da se tradicionalni njemački gosti, ali i bivši stanovnici ovih krajeva i njihove obitelji koji iz Njemačke dolaze na odmor na istočnu jadransku obalu neće baš razbacivati novcem, čak i zadržavanje potrošnje na lanjskoj razini već bi moglo biti solidan uspjeh. Nešto hladniji lipanj nije stvorio previše uvjeta za raniji početak sezone, tako da koliko god se svako malo mogu čuti hvalospjevi sezoni iz vrha vlasti, još je uvijek dosta rano za bilo kakvo slavlje.