.webp){kind=icon}
Prosječni porezni klin za cijelu populaciju zaposlenih osoba pao je s 34 posto u 2014. na 29,8 posto u 2021., odnosno za 4,2 postotna boda, nakon što je država od 2015. krenula u sustavno smanjenje relativnog poreznog opterećenja na dohodak od nesamostalnog rada, ističu u novom osvrtu Instituta za javne financije (IJF).
Najveći pad poreznog klina ostvaren je u skupinama od 18 do 25 godina (sedam postotnih bodova) te 26 i 30 godina (7,7 postotnih bodova). Te dvije skupine tijekom cijelog promatranog razdoblja bilježe najniži prosječni porezni klin, a razlika u odnosu na ostale dobne skupine značajno se povećala, stoji u analizi IJF-a.
U 2014. vrlo visok klin (iznad 42,5 posto) imalo je devet posto zaposlenih, a vrlo nizak (ispod 22,5 posto) samo 2,8 posto. Za većinu zaposlenih, odnosno 82 posto njih, porezni klin kretao se između 27,5 i 42,5 posto.
"Slika je bitno drukčija u 2021., kada vrlo visok klin (iznad 42,5 posto) ima tek 1,7 posto zaposlenih, a postotak onih s vrlo niskim klinom (ispod 22,5 posto) raste na 12,2 posto. U 2021. gotovo polovica zaposlenih od 18 do 25 godina ima vrlo nizak porezni klin (ispod 22,5 posto), a takvih je i više od jedne trećine u dobi od 26 do 30 godina", objašnjava viši znanstveni suradnik na IJF-u Ivica Urban koji je analizirao uzroke razlika u poreznom klinu prema dobnim skupinama prema trima vrstama obveznih davanja (doprinosi na plaću, doprinosi iz plaće te porez na dohodak i prirez), kao i za tri dobne skupine (41 do 50 godina, 26 do 30 godina i 18 do 25 godina).
Najveći udio u poreznom opterećenju u cijelom analiziranom razdoblju imaju doprinosi iz plaće, odnosno doprinosi za mirovinsko osiguranje. S druge strane, udio doprinosa na plaću postupno se smanjuje tijekom analiziranog razdoblja te ukupno pada za dva postotna boda.
U usporedbi s doprinosima, udio poreza na dohodak i prirez djeluje skromno, a u razdoblju od 2014. do 2021. taj se udio smanjio s četiri na 2,6 postotnih bodova.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako se stopa nezaposlenosti mladih osoba (15 do 29 godina) smanjila s 32 posto u 2014. na 17 posto u 2021., dok je stopa zaposlenosti u istom razdoblju porasla s 35 na 42 posto.
Migracijski pokazatelji za ovu dobnu skupinu također su se poboljšali. Na vrhuncu trenda iseljavanja, u 2017., broj mladih osoba koje su odselile u inozemstvo bio je za oko 8700 veći od broja doseljenih iz inozemstva. Nasuprot tome, u 2021. je broj doseljenih za oko 300 nadmašio broj odseljenih.
"No bilo bi ishitreno donositi zaključke samo temeljem tih podataka. Za odgovor na pitanje koliko su olakšice doista uspješne i učinkovite potrebno je još vrednovati utjecaj ostalih čimbenika koji su mogli imati učinak na nezaposlenost i migracije; usporediti učinke za mlade dobne skupine s učincima za ostale dobne skupine; procijeniti troškove olakšica u obliku izgubljenih proračunskih prihoda; i evaluirati učinke alternativnih scenarija porezne reforme na zaposlenost, plaće i proračun itd.", zaključuje Urban.
