HGK: U sportske objekte i infrastrukturu ulagati će se više u idućim godinama

Sport i velika sportska međunarodna natjecanja pridonose ekonomiji, zaposlenosti i promociji zemlje i grada u kojem se održavaju, no Hrvatskoj za takva natjecanja nedostaju infrastrukturni objekti, u koje će se u idućim godinama više ulagati, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Na konferenciji "Ekonomski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja", koja se održala u organizaciji HGK i Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), predsjednik HOO-a Zlatko Mateša naglasio je kako se svima koji organiziraju velika sportska natjecanja ona isplate te je zato u svijetu velika borba za dobivanje domaćinstava, a sport je po vrijednosti stavio iznad mnogih drugih sektora.

"Hrvatska se sve češće u raznim međunarodnim sportskim krugovima spominje kao poželjna zemlja-domaćin. Hrvatska se   primjerice kandidirala za velika događanja u 2025. (Europske igre mladih do 18 godina u Osijeku i Svjetske igre na pijesku u Istri) te u 2027. (Europske igre u Splitu), koja nose velik broj natjecatelja i s time povezanu potrošnju", istaknuo je Mateša.

Da velika sportska natjecanja imaju i velike financijske efekte slaže se i profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Tomislav Globan, koji je po narudžbi HOO-a izradio novu studiju o ekonomskim i društvenim učincima organizacije velikih sportskih natjecanja s osvrtom na Hrvatsku, koja je svojevrsna platforma za dijalog s donositeljima odluka prilikom budućih kandidatura za organizaciju velikih sportskih manifestacija u Hrvatskoj.

"U Hrvatskoj ukupna bruto dodana vrijednost, koja se može izravno i neizravno povezati sa sportom iznosi 3,75 posto ukupno stvorenog BDV-a, dok zaposlenost povezana sa sportom iznosi 4,31 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj. 74 posto potrošnje povezane sa sportom pretvara se u BDV", iznio je Globan podatke iz studije.

Predsjednik HGK Luka Burilović naglasio je važnost investicija za sport, jer se time ne uređuju samo sportski tereni nego vrlo često i s tim povezana prometna i ostala javne infrastruktura, što dugoročno osigurava povrat kroz niže troškove održavanja infrastrukture, kao i niže troškove energenata.

"Ministarstvo turizma i sporta je u zadnje četiri godine uložilo 135 milijuna kuna u sufinanciranje više od 80 sportskih manifestacija, a samo ove godine u sportsku infrastrukturu uloženo je 40 milijuna kuna, što će se u idućim godinama povećavati", kazao je državni tajnik u MINTS-u Tomislav Družaka i dodao je kako Hrvatska ima ponude za organiziranje sportskih velikih manifestacija te da je sada u poziciji da može i birati što želi organizirati.