Zamislite kontingent radnika čiji proizvodi kvalitetom metu konkurenciju na svjetskim natjecanjima, posao im je praktički rehabilitacija, a u prosjeku rade za 700 kuna mjesečno. Već vidimo kako rastu zazubice hrvatskim poslodavcima, dok nekonkurentni Nepalci tužnih lica vrte putovnice u rukama razmatrajući povratak u domovinu.
Pričamo o zatvorenicima, a prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave njih 1013 bilo je radno angažirano u prvoj polovici ove godine. Velika većina radi unutar kaznionica gdje služe kaznu, a moramo priznati kako smo ostali vrlo ugodno iznenađeni doznavši čime se sve bave i koliko je sve to dobro posloženo.
Trebalo nam je par dana da dobijemo odobrenje Ministarstva pravosuđa i uprave kako bi uopće mogli popričati s upraviteljima kaznionica, ali vrijedilo ga je čekati. Kad smo prvi puta nazvali Dražena Posavca, upravitelja zatvora u Lepoglavi u kojem kaznu služe neki od najopakijih hrvatskih kriminalaca, zamolio nas je da se čujemo nešto kasnije jer ima sastanak s Nijemcima. Uredno se javio par sati nakon toga, a nas je odmah zanimalo tko su ti Nijemci s kojima se sastanči i kojim povodom.
Lepoglava za Nijemce radi zubarske stolce
"Evo vam odmah jedna ekskluziva – upravo smo potpisali ugovor s jednom njemačkom tvrtkom, radimo za njih postolja za zubarske stolce. Ljudi rade 25 godina po cijeloj Europi i kažu da su (…) prvi puta dobili tako kvalitetan uzorak kao što je ovaj iz naše metalske radionice. Potpisali smo ugovor težak oko 100 tisuća eura, ali oni nam planiraju dati sve poslove ako se uspijemo organizirati po dinamici koja ih zadovoljava. U svemu tome sudjeluju naši zatvorenici", naglašava Posavec koji je na čelu kaznionice već devet godina, a cijeli je svoj radni vijek proveo u zatvorskom sustavu, prošavši sve stepenice, od pravosudnog policajca do upravitelja.
Čuli smo da se u lepoglavskoj kaznionici prave i vrhunska vina, pa ga pitamo i za to, a on nonšalantno odgovara da im je na međunarodnim natjecanjima dvije godine zaredom nagrađena graševina, a ove godine su im još i zatvorski pinot, roze i rajnski rizling dobili nagrade.
"Naša vina na izložbama su zapravo mlada vina, a zlata uglavnom dobivaju zrela vina koja su odležala po dvije-tri godine. To nam je motiv da iduće godine probamo s malo starijim vinom", kaže nam Posavec. To zahtijeva ozbiljnu infrastrukturu, podrum, bačve, tehnološko znanje…" – otkud to u zatvoru, naivno si mislimo.
"Imamo mi podrum, kroz vinsku omotnicu smo povukli 800.000 kuna sredstava i opremili ga, restrukturirali stari nasad vinograda, tako da sad imamo 5,5 hektara pod vinovom lozom. Imamo 11 sorti grožđa i radimo 13 sorti vina. Radimo dvije kupaže, jedna je crno vino koje smo nazvali Crni fratar i koje je prije par godina također bilo vrhunsko, a također radimo i tradicionalno za zagorsko podneblje jednu kupažu za gemište nazvano Pavlinsko vino", pojašnjava nam Posavec. Dakle, pobjeđuju globalno, ali nisu zaboravili ni lokalne ljubitelje dobre kapljice.
Sve što proizvedu prodaju praktički na vlastitom pragu. Imaju svoj restoran koji godišnje ostvaruje preko pet milijuna kuna prihoda, u njemu također rade zatvorenici i tamo plasiraju svoja vina. Gosti ih mogu kupiti i za van, a najskuplja butelja je 50 kuna.
Teče med i mlijeko
No nisu vina jedini nagrađivani proizvod iz Lepoglave. Tu je i med koji je prije desetak dana na vukovarskoj međunarodnoj izložbi pobrao nagrade – bagrem zlato, cvjetni med srebro. Osim toga, gospodare s 420 hektara šume i obrađuju 80 hektara zemlje na kojoj proizvedu 60 tisuća kilograma svinjetine i 50 tisuća kilograma svježeg povrća za prehranu zatvorenika i restoran.
Poljoprivrednu proizvodnju na visokom nivou ima i kaznionica u Valturi kraj Pule. Na oko 450 hektara poljoprivrednog zemljišta proizvode meso, mlijeko, povrće i voće. Primjerice, godišnje na svojoj stočnoj farmi proizvedu oko 860 tisuća litara mlijeka koje prodaju Agrolaguni. Iz njihovih stočnih farmi iziđe i oko 19 tisuća kilograma svinjskog te 38 tisuća kilograma junećeg mesa koje plasiraju unutar zatvorskog sustava.
Zanimljivo je da kaznionica u Valturi ima i svoj kamenolom u kojem se godišnje proizvede gotovo 40 tisuća m³ raznih kamenih frakcija za slobodnu prodaju, a unutar kaznionice djeluje i stanica za tehnički pregled u kojoj godišnje pregledaju do 4000 vozila.
Od svega toga, kažu nam iz Valture, godišnje zarade oko 7,5 milijuna kuna.
Vraćamo se opet u Lepoglavu gdje imaju drvoprerađivačku radionicu koja je u prvih devet mjeseci ove godine proizvela 13 tisuća stolaca. Mogu se kupiti u jednom velikom prodajnom centru, a dosta rade i za državu, odnosno opremaju sudnice, zatvore i sl. Zanimljivo je što su napravili i nekoliko stotina šahovskih garnitura za svjetsko juniorsko prvenstvo u šahu 2015. godine.
Spomenuta metalska radionica koja osvaja njemačko tržište također radi dijelove namještaja za državne institucije, a surađuju i s Jedinstvom iz Krapine za koje proizvode postolja za kontejnere za stanovanje.
Školovanje za tržište rada
Oko 70 zatvorenika godišnje u Lepoglavi prolazi edukacije koje im ulaze u radne knjižice, a Posavec nam kaže kako imaju odlične povratne informacije od zatvorenika koji su se nakon izdržavanja kazne počeli baviti uzgojem pčela i svinja. "To je jedna vrlo dobra resocijalizacija", ističe.
Stara narodna kaže: dokon um je đavolje igralište. Zato u Lepoglavi nastoje što više zatvorenika uključiti u radne procese. Oko 120 zatvorenika izdržava kazne od preko 20 godina, a većina njih je radno angažirana i školuje se, dok ih ukupno oko 300 godišnje bude uključeno u nekakav vid rada u zatvoru.
Ove godine će kaznionica u Lepoglavi iz vlastitih prihoda reinvestirati dva milijuna kuna. "Kod nas nema menadžerskih bonusa ni dividendi, sav novac se ulaže u poboljšanje uvjeta u kaznionici", zaključuje Posavec.
Prosječna mjesečna zarada 700 kuna
Sad kad smo vidjeli što sve hrvatski zatvorenici rade, idemo vidjeti i pod kojim uvjetima.
Iz Ministarstva pravosuđa i uprave su nam poslali odgovor u kojem navode kako se radom zatvorenika kod drugog poslodavca u prvih šest mjeseci 2022. godine uprihodilo 910.353 kuna, od čega je zatvorenicima kao naknada za rad isplaćeno 210.723 kuna, što prosječno mjesečno iznosi 702 kune po zatvoreniku.
U Lepoglavi je prosjek, prema riječima upravitelja, osjetno viši te iznosi oko 1.000 kuna.
"Ostatak prihoda od 699.630 kuna koristi se za poboljšanje uvjeta izdržavanja kazne zatvora", napisali su nam.
Što se izračuna naknade za rad zatvorenika tiče, ona je umnožak osnovice koja iznosi 20 posto osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika te koeficijenta rada, a službeno se kreće u vrijednosti od 628 do 1.257 kuna.
Nema interesa tvrtki
U podacima koje smo dobili iz Ministarstva pravosuđa i uprave stoji da je od preko 1000 radno angažiranih zatvorenika u prvoj polovici ove godine, tek 50 njih bilo angažirano kod vanjskog poslodavca.
Napisali su nam kako nam ne smiju dati podatke o privatnim tvrtkama koje zapošljavaju zatvorenike, pa smo pokušali pitati u Lipovici – kompaniji koja je iznikla iz zatvorske metalske radionice i izrasla u najprepoznatljivijeg proizvođača radijatora u zemlji. Kod njih se broj zaposlenih zatvorenika konstantno smanjivao, a sad ih više uopće nema. Član Uprave tvrtke Andrej Mikić nam je rekao kako su s tom praksom prestali početkom pandemije.
Da niska cijena rada zatvorenika nije garancija opstanka pokazuje primjer Orljave, naše poznate tekstilne tvrtke u državnom vlasništvu koja je dugo u proizvodnji zapošljavala zatvorenice iz kaznionice u Požegi. Prošle godine su, nakon duge i teške poslovne agonije, otišli u stečaj.
Dakle, Nepalci s početka naše priče se ipak ne trebaju bojati za svoju budućnost na domaćem tržištu rada. Unatoč impresivnim poslovnim uspjesima zatvorenika, njihove brojke su premale da bi bilo što strukturno promijenile, a rad im je uglavnom usmjeren na poboljšanje zatvorskog sustava.