Politika Europske središnje banke (ECB) još uvijek kaska za rastom inflacije, a vodstvo ECB-a razapeto je između potrebe snažnog djelovanja kako bi se preuzela kontrola nad rastućim cijenama i očuvanja krhkog oporavka gospodarstva nakon pandemije.
"Predviđamo da će ECB dići kamatne stope za 75 baznih bodova", ističe analitički tim Bloomberg Adrije, a s njihovom se prognozom sve više slažu i tržišta koja su cijene formirala na temelju dizanja kamata za 50 baznih bodova, iako su i ona sada počela naginjati prema žešćem povećanju.
"Gledajući unatrag, trebali bismo se prisjetiti da je ECB ne tako davno isključio mogućnost čak i malog povećanja kamatnih stopa u 2022. Zatim je postojao postupan i odmjeren pristup povećanju kamatnih stopa koji je zamijenjen iznenadnim povećanjem stopa od 50 baznih bodova u srpnju. Sada smo na tzv. pristupu 'od sastanka do sastanka' koji očito ima više smisla i trebalo ga je uvesti mnogo ranije jer bi tržišta tako lakše razumjela stavove i buduće korake ECB-a", smatra analitički tim Bloomberg Adrije i ističe kako nastavak visokih veleprodajnih cijena energije za potrošače i poduzeća u nadolazećim mjesecima ukazuje na to da nismo blizu kraja ciklusa pooštravanja kamata.
Zanimljivo je kako i u upravi ECB-a nema suglasja o monetarnoj politici, iako se čini da u sve većoj mjeri jača struja željna oštrijih mjera, tzv. jastrebovi.
Dok Lagarde šuti, jastrebovi kolo vode
Kako jastrebovi postaju glasniji, predsjednica ECB-a Christine Lagarde djeluje sve više izgubljeno. Podijeljeno čelništvo središnje banke sigurno ne djeluje umirujuće na tržišta koja sve više špekuliraju s ozbiljnijim zaoštravanjem kamata.
I dok Lagarde već tjednima šuti, kolo vode njeni kolege, poput članice u izvršnom odboru ECB-a Isabel Schnabel. Ona je u Jackson Holeu održala poprilično oštar govor u kojem je poručila da kamate treba dizati i osluškivati signale gospodarstva. Upozorila je i kako se kamatne stope ne smiju spuštati prerano jer se to lako može pokazati kao greška.
Uglavnom, ECB ovaj tjedan im dosta toga "na tanjuru", ali ako se odluče uhvatiti ukoštac sa svime odjednom, mogli bi žestoko pooštriti financijske uvjete. Čeka ih odluka kada smanjiti bilancu središnje banke od devet bilijuna eura. Također će morati ograničiti 2,2 bilijuna eura nevjerojatno velikodušnog financiranja banaka po stopama od minus jedan posto, u okviru ciljanih dugoročnih operacija refinanciranja. Schnabel je nedavno sugerirala skoro započinjanje rasprave o smanjenju QE fondova središnje banke za pet bilijuna eura.
I poruke predsjednika Bundesbanke Joachima Nagela bili su izrazito oštre, a njemu se pridružio i glavni izvršni direktor Deutsche Banke Christian Sewing izjavom da Njemačka više ne može izbjeći recesiju.
Sewing je u srijedu rekao da očekuje kako će doći do povećanja neplaćenih kredita, ali da si Njemačka "ne smije dopustiti da svojoj trenutnoj ovisnosti o plinu, sirovinama i opskrbnim lancima doda još jednu ovisnost – pristup financiranju. "Ne smijemo napustiti igralište, a time i pristup globalnim tržištima kapitala stranim bankama", naglasio je Sewing, uz napomenu kako je za to potrebna paneuropska konsolidacija.
Recesija će za kamate biti kočnica
Znakovito je da jastrebovsku manjinu u ECB-u predvode oba njemačka predstavnika u Upravnom vijeću. Ali Schnabel, Nagel i ostali pobornici oštrije monetarne politike igraju se sa značajnim rizicima. Ako recesija postane neizbježna, više će kamatne stope za ekonomiju biti jako bolne, naročito jer slijede praktički odmah nakon strmoga ekonomskog pada u pandemiji.
Analitičari Bloomberg Adrije u četvrtom tromjesečju 2022. predviđaju daljnje povećanje kamata od ECB-a, ali i poručuju da ćemo teško vidjeti nastavak dizanja kamata kada gospodarstvo eurozone pogodi zimska recesija. "Dizanje kamata pred recesiju je jedna stvar, a dizanje tijekom recesije je sasvim druga priča", zaključuju.
.webp){kind=icon}
