Javni dug u Europskoj uniji blago je povećan u prvom tromjesečju, pokazuju brojke koje je u ponedjeljak objavio Eurostat, a trend je preokrenut čak i u Hrvatskoj koja se u posljednje vrijeme nalazila među državama gdje se taj dug smanjuje. Prema najsvježijim brojkama, udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) u Europskoj uniji je od početka ove godine do kraja ožujka porastao s 81,5 na 82 posto. Slično vrijedi i za eurozonu, područje zajedničke valute, gdje je taj udio porastao s 88,2 na 88,7 posto.
Među pojedinim državama članicama na samom vrhu, s najvišim zaduženjem, tradicionalno se nalaze Grčka i Italija. Grčki javni dug predstavlja 160 posto tamošnjeg BDP-a, a talijanski 138 posto. Iznad razine od sto posto još se nalaze Francuska, Španjolska, Belgija i Portugal.
Hrvatska se sa svojih 63,3 posto udjela javnog duga u BDP-u nalazi među srednje zaduženim članicama Unije, između Njemačke sa 63,4 posto i Slovačke sa 60,7 posto. Najmanje zaduženi su Bugarska, Estonija i Luksemburg gdje udio javnog duga u BDP-u ne prelazi 30 posto.
Čitaj više
Krenula nova pravila za bolje upravljanje dugom u EU-u
Cilj je tim novim okvirom promicati zdrave fiskalne politike te reforme i ulaganja u rast u skladu sa zajedničkim prioritetima EU-a.
02.05.2024
Fitch potvrdio hrvatski kreditni rejting na BBB+, država cilja još više
Ministarstvo financija ističe da je hrvatski cilj dosegnuti kreditni rejting A razine.
06.04.2024
EU uspio dogovoriti nova fiskalna pravila, stupaju na snagu s novim proračunom
Zakonske promjene za primjenu novih pravila trebaju biti obavljene prije održavanja novih europskih izbora u lipnju iduće godine.
21.12.2023
EU još bez dogovora o novim fiskalnim pravilima
Novi pravni okvir EU-a za ograničavanje duga i deficita trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja.
08.12.2023
"U usporedbi s posljednjim tromjesečjem 2023. godine dvadeset država članica zabilježilo je rast udjela duga u BDP-u, a sedam njih pad", ističu u Eurostatu. Najviši skok imali su Slovačka i Estonija, gdje je udio porastao za 4,6 odnosno 4 postotna poena, dok je najveće smanjenje ostvarila Grčka gdje je taj udio srezan za 2,1 postotni poen.
Hrvatska se u prvom tromjesečju našla među državama gdje je zaduženje ponešto, ali srećom ipak minimalno, povećano. U usporedbi s krajem prošle godine, udio našeg javnog duga u BDP-u porastao je za 0,3 postotna poena.
No i taj rast predstavlja preokret u odnosu na nešto dulji padajući trend. Primjerice, kad se gledaju podaci za prvi kvartal 2023. godine, Hrvatska se probila među četiri države članice gdje je zaduženje najviše smanjeno. U tom razdoblju udio duga u BDP-u nam je smanjen za 5,3 postotna poena. Bolji od nas su bili Portugal, s padom od čak 12 postotnih poena, Grčka sa smanjenjem od 9,6 poena, te Cipar s padom od 6,8 postotka.
Ukupno, sve države članice Unije ukupno su krajem ožujka dugovale ekvivalent 14,1 bilijun eura, a u apsolutnim iznosima prednjačile su Francuska s 3,2 bilijuna, Italija s 2,9 bilijuna te Njemačka s 2,6 bilijuna eura javnog duga.