.webp){kind=icon}
Prema prvoj procjeni Eurostata u četvrtak, godišnja inflacija u eurozoni prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju u studenome iznosila je 2,4 posto, što je daljnje usporavanje u odnosu na 2,9 posto u listopadu, a Hrvatska je sa stopom od 5,5 posto imala drugu najvišu stopu nakon Slovačke.
Time se inflacija u eurozoni za ovaj mjesec podosta približila onome što Europska središnja banka (ECB) naziva ciljanom razinom od dva posto.
Ako se gledaju glavne sastavnice inflacije, u studenome su najvišu godišnju stopu imali hrana, alkohol i duhan, i to 6,9 posto, dok su kod usluga godišnje cijene rasle četiri posto. Kod neenergetskih industrijskih dobara rast je 2,9 posto. Kod cijena energije došlo je do godišnjeg pada od 11,5 posto.
Na mjesečnoj razini cijene su ukupno niže 0,5 posto u odnosu na listopad, kaže prva procjena.
Prva procjena inflacije u eurozoni u studenom
Najveću stopu inflacije u studenome imala je Slovačka, i to 6,9 posto, nakon čega slijedi Hrvatska sa stopom od 5,5 posto.
Jedina zemlja u eurozoni bez inflacije na godišnjoj razini u studenome je bila Belgija gdje je harmonizirani indeks potrošačkih cijena niži za 0,7 posto.
Inače, najnižu stopu inflacije imale su Italija s 0,7 posto i Finska s 0,8 posto.
I Državni zavod za statistiku (DZS) u četvrtak je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u studenome stopa inflacije iznosila 4,7 posto u odnosu na studeni prošle godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec cijene dobara i usluga pale za 0,2 posto. Riječ je o usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, s obzirom na to da je u listopadu inflacija iznosila 5,8 posto, rujnu 6,6, a kolovozu 7,8 posto.
Stopa od 4,7 posto najniža je stopa inflacije od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3,8 posto.
