Oporavak eurozone od pandemije bit će slabiji od očekivanog, dok će inflacija zbog ruskog rata u Ukrajini biti brža, prema nacrtima projekcija Europske komisije (EK).
Uz rastuće cijene koje smanjuju potražnju i opasnost od zimske nestašice energije koja iscrpljuje povjerenje, bruto domaći proizvod vjerojatno će ove godine porasti za 2,6 posto, a u 2023. za 1,4 posto, što je pad od svibanjskog predviđanja za rast od 2,7, odnosno 2,3 posto, prema novim prognozama iz izvršnog ogranka Europske unije (EU) u koje je Bloomberg dobio uvid.
Inflacija, koja je već dosegnula rekord koji je više od četiri puta veći od cilja Europske središnje banke (ECB) od dva posto, sada se predviđa na 7,6 posto u 2022. i četiri posto sljedeće godine, tj. rast za 6,1, odnosno 2,7 posto.
Predviđanja se još mogu promijeniti prije nego što danas budu službeno objavljena.
Unatoč tome što se još uvijek predviđa ekonomska ekspanzija u bloku 19 zemalja, loši izgledi neće učiniti mnogo za tjeranje strahova od neminovne recesije, posebno jer Kremlj ograničava opskrbu prirodnim plinom kako bi Europi uzvratio udarac zbog sankcija.
"Ruski rat protiv Ukrajine i dalje je velika prijetnja Europi i našem gospodarstvu. Suočeni smo s višestrukim izazovima, od rasta cijena energije i hrane do vrlo neizvjesnih globalnih izgleda. Nasreću, imamo dobru početnu poziciju jer smo prethodnu krizu preživjeli uz čvrst oporavak rasta. Gospodarski rast znatno će usporiti u drugom dijelu ove godine, ali će se u 2023. ponovno povećati. S obzirom na visoku stopu inflacije i pooštravanje financijskih uvjeta, bit će važno pronaći pravu ravnotežu između prelaska na razboritiju fiskalnu politiku i zaštite najranjivijih skupina. Trebali bismo smanjiti i ovisnost o ruskim fosilnim gorivima" komentirao je izvršni potpredsjednik zadužen za gospodarstvu u interesu građana Valdis Dombrovskis.
Iako su potrošači iz pandemije izašli uz štednju i suspregnutu potražnju za putovanjima, taj pokretač rasta vjerojatno će nestati kad ljeto završi i stvarnost energetske krize nastupi.
Proizvođači u Njemačkoj, oni koji najviše ovise o ruskom plinu, suočeni su s velikim poremećajima ako se energija bude trebala racionalizirati. Osjećaj ulagača u izgledima zemlje najniži je od europske dužničke krize.
Neki ekonomisti recesiju u Europi smatraju neizbježnom, čak i bez Kremljove obustave snabdijevanja energijom, a inflacija će također vjerojatno ostati visoka. To komplicira zadatak ECB-a koji tek kreće s prvim povećanjem kamatne stope u više od desetljeća.