Milano je postao meka za bogataše, ali polako izvire i loša strana te promjene.
Bogati novi stanari tom su gradu donijeli porezne prihode i stvaraju nova radna mjesta, ali istovremeno doprinose višim troškovima života, čime se dodatno povećava razlika u odnosu na ostatak Italije. Cijene stanova sada su i više nego dvostruko veće nego u ostatku države, a unajmljivanje sobe u Milanu je za trećinu skuplje nego u Rimu.
Uz bankare koje je izmjestio Brexit, bogate strance privukle su i izdašne porezne olakšice. Gradonačelnik Giuseppe Sala – jedan od arhitekata milanskog zaokreta prema višem sloju, kazao je da su mjere bile uspješne u privlačenju novih stanovnika, što je dobro za gradsku ekonomiju, ali i da postoje problemi koji se moraju riješiti.
"Ti milijarderi ponekad ne žive ideju zajednice", kazao je u razgovoru za Bloomberg. "Oni su ovdje sretni. Žive u lagodnom gradu punom energije koji nije prevelik. Ali voljeli bismo da oni na neki način vrate uslugu gradu", dodao je.
Jedinstvena porezna stopa na inozemne prihode poslužila je kao akcelerator. Broj ljudi u Milanu koji koriste tu pogodnost – uz čiju pomoć mogu svoju poreznu obvezu srezati za stotine tisuća eura – postepeno je rastao i 2021. se udvostručio na više od 1300 ljudi. Ta je grupa vjerojatno nastavila rasti po stopi od nekoliko stotina godišnje, procjenjuje Marco Cerrato, porezni odvjetnik i partner u tvrtki Maisto e Associati, koji pomaže klijentima prilikom useljenja u Italiju.
Mada se radi o relativno niskim brojkama, oni ipak imaju odjeka u gradu veličine Milana, čije je stanovništvo u posljednjih sedam godina poraslo za tek četiri posto, na oko 1,4 milijuna. Svaki bogataš koji se doseli vuče i druge sa sobom.
"Korisnici su uglavnom partneri iz investicijskih i ulagateljskih tvrtki", a među njih spadaju i brojni Talijani koji su živjeli u inozemstvu, kao i ljudi iz Njemačke, Francuske, Bliskog istoka i Južne Amerike, kazao je Cerrato. "U nekim slučajevima, viši investicijski menadžer preseli se u Milano i tamo na noge postavi platformu koja Italiji nosi nove poslove, zapošljava nove ljude i širi poslovanje".
Mada je rast stanovništva bio blag, cijene stanova i kuća u Milanu su u proteklih pet godina skočile za više od 43 posto, dok su u istom razdoblju u ostalim talijanskim metropolama porasle oko devet posto, pokazuje izvještaj tvrtke Tecnocasa, specijalizirane za posredovanje u nekretninama.
Prosječni godišnji najam u renoviranim kućama četvrtima Brera i Moda je oko 500 eura za kvadratni metar, dok se pri kupoprodaji cijene mogu popeti i na 16 tisuća eura za kvadratni metar, kazala je brokerica za luksuzne nekretnine Ingrid Hallberg.
"Nakon Brexita, Milano privlači mnoge ljude iz londonskog svijeta biznisa, ali i iz drugih zemalja, uključujući Francusku, Izrael i Južnu Ameriku", dodala je Hallberg.
"Od početka pandemije, sve više i više menadžera na izvršnim pozicijama u inozemstvu savjetujemo oko povratka u Milano", kazala je Maurizia Villa, operativna direktorica za Italiju tvrtke za ljudske potencijale Korn Ferry. "Tipičan profil je netko tko je proveo godine u bankarstvu, investicijskim tvrtkama ili multinacionalkama i želi se preseliti kako bi preuzeo poziciju – primjerice – menadžera portfelja za obiteljsku tvrtku ili glavnog izvršnog direktora kompanije", kazala je Villa.
Situacija sliči onoj u Zürichu, gdje su porezne olakšice također niz kompanija privukle na selidbu u švicarsko financijsko središte, zbog čega su cijene stanova skočile na više razine nego u Londonu i Parizu.
Nekoliko investicijskih tvrtki – uključujući Andera Partners, Arcmont Asset Management i Certares Management – je u posljednjih nekoliko godina otvorilo urede u Milanu. Takav dolazak rezultirao je otvaranjem novih međunarodnih škola, društvenih klubova s ekskluzivnim članstvom i skupih restorana.
Japanska i brazilska hrana
Na vrhu poznatog brutalističkog nebodera Torre Velasca koji su u centru grada 1957. godine izgradili Gian Luigi Banfi, Lodovico Barbiano di Belgiojoso, Ernesto Nathan Rogers i Enrico Peressutti, iduće će se godine otvoriti restoran Sushisamba. Lanac uključuje pomno dizajnirane interijere i "instagramsku" japansku i brazilsku hranu.
Uz Sushisambu, vlasnik tog lanca Sunset Hospitality grupa otvara još četiri lokacije u Milanu, napisao je glavni izvršni direktor Antonio Gonzalez u e-pošti Bloombergu.
I dok rast broja bogataša u gradu nekima otvara nove šanse, postoji i druga strana medalje. Visoki životni troškovi stvaraju napetost s onima koji nisu tako dobro prošli.
Posebno je pogođena studentska populacija koja već mjesecima prosvjeduje zbog visokih stanarina. Još od proljeća studenti s milanskih sveučilišta prosvjeduju zbog nedostatka jeftinih stanova, podižući kampove pokraj glavnih studentskih domova i ispred gradske vijećnice. Kriza zbog stanarina posebno se intenzivirala nakon što su se studenti vratili na sveučilišta poslije pandemije te nakon što je buknula inflacija.
"Milano je postao 'grad primjer' koji ne vodi računa o studentima i radnicima", kazao je Giacomo Calvi, student koji prosvjeduje izvan sveučilišta Statale, i dodao da prosvjednici traže zakon kojim bi se ograničile stanarine.
Sve viši troškovi utječu i na gradske usluge. U svojim pokušajima da popuni radna mjesta, milanska tvrtka gradskog javnog prijevoza Azienda Trasporti Milanesi odabranim kandidatima nudi pokrivanje troškova za dobivanje vozačke dozvole, što je pogodnost vrijedna oko 2.500 eura, i stambeni bonus od 3.000 eura.
Nejednakost u porastu
"Nejednakost u Milanu je svakako u porastu", kazao je Luciano Gualzetti, direktor katoličke udruge Caritas Ambrosiana. "Prosječan dohodak raste, ali raste i broj siromašnih radnika".
Sala je rekao da je grad prepoznao probleme i pokušava smanjiti napetosti promoviranjem izgradnje novih stanova kroz snižavanje troškova za građevinske kompanije, te dodao da će za rješavanje problema ipak trebati vremena.
"Stvorili smo uspješan grad", uz napredak u vidu mentaliteta i ekonomskih prilika, te privlačenje brojnih stranih investicija, dodao je. "Naravno, time su stvoreni i određeni problemi", uključujući veliku gužvu te visoke troškove stanovanja koje treba riješiti.
--- U izradi članka sudjelovali Flavia Rotondi i Alberto Brambilla.