Kašnjenja, štrajkovi, otkazivanja letova… Sve su to obilježja trenutačnog stanja u europskom zračnom prometu s malo izgleda za promjenu situacije u iduća dva do tri mjeseca, ali, za razliku od najčešćeg slijeda događaja, ovoga se puta problemi koji su pogodili Europu nisu prelili na Hrvatsku, ili barem ne u velikoj mjeri.
"Svjedoci smo da mnogi prijevoznici, zračne luke i ostali subjekti u zrakoplovstvu imaju problema radi povećane potražnje za putovanjima ovoga ljeta i moraju ograničavati broj putnika i letova tijekom sezone, što uzrokuje određene probleme u realizaciji planiranih putovanja", kažu iz zagrebačke Zračne luke Franjo Tuđman za Bloomberg Adriju.
Kako ističu, zagrebačka zračna luka ima dovoljan broj ljudi i trenutačno nema problema s osobljem. No to ne znači da teškoća uopće nema.
"Situacija koja se bilježi u zračnim lukama diljem Europe reflektira se i na promet u Zagrebu na način da dolazi do kašnjenja u dolascima, a posljedično tome i u odlascima, te s prtljagom", dodaju u odgovoru koji je Bloomberg Adriji proslijedila glasnogovornica Lidija Capković Martinek.
Prekovremeni sati
Croatia Airlines (CA) također ističe kako raspolaže dovoljnim brojem osoblja za planirani red letenja u ovogodišnjoj sezoni.
"Tijekom epidemiološke krize uzrokovane koronavirusom korištene su potpore za očuvanje radnih mjesta te je u tom kontekstu očuvana zaposlenost koja je, nakon smirivanja globalne zdravstvene krize, usklađena sa stvarnim potrebama tvrtke za nesmetano obavljanje svih poslovnih procesa. Pojačane potrebe za sezonskim kabinskim osobljem tijekom ovogodišnjeg ljetnog reda letenja riješene su zapošljavanjem na određeno vrijeme, pa je tako ove godine zaposleno tridesetak sezonskih djelatnika", kaže za Bloomberg Adriju glasnogovornik Davor Janušić.
Kao i u slučaju zagrebačke zračne luke, problemi s kojima se CA suočava eksterne su prirode.
"Gužve u europskim zračnim lukama, osobito u velikim prometnim čvorištima posljedica su nedostatka certificirane radne snage, odnosno osoblja specijaliziranog za registraciju putnika za let, sigurnosnu provjeru, kontrolu putovnica te ukrcaj prtljage u zrakoplov. Sve navedeno izaziva velike poteškoće u protoku putnika i prtljage u putničkim terminalima. Dio tih posljedica u ovom dijelu sezone osjeća i Croatia Airlines, no otkazivanja letova dosad su bila minimalna", ističe Janušić.
Tržišna kapitalizacija hrvatskog nacionalnog avioprijevoznika svedena je na tek 138,6 milijuna kuna, a dionicom je zadnji put trgovano 18. veljače ove godine po cijeni od 14 kuna.
Analitičar i glavni urednik regionalnog avio-portala zamaaero.com Alen Šćuric smatra kako će za smirivanje stanja oko zrakoplovnog prometa u Europi trebati barem nekoliko mjeseci te se slaže da je Hrvatska u tom smislu u puno boljoj situaciji.
"Ni naše zračne luke ni Croatia Airlines nemaju problema s osobljem i oni će dobro odraditi turističku sezonu. No, kad je riječ o kašnjenjima, to ima svoje posljedice na dulje radno vrijeme zaposlenika i pitanje je tko će to sve na kraju platiti", kaže Šćuric.
Potražnja eksplodirala
Jedan od problema koji pogađa europske zračne luke i zrakoplovne tvrtke je upravo činjenica što se potražnja praktično vraća na razinu iz pretpandemijske 2019. godine, no zaposlenici više nisu sretni s ponuđenim plaćama, pogotovo u trenucima ozbiljnog rasta inflacije.
Tako ima slučajeva da se, radi očuvanja prava korištenja određene zračne luke, prijevoznik odluči putnike prevesti samo s ručnom prtljagom, a vraća se prazan jer nema vremena satima čekati na aerodromsku uslugu.
"Ako je promet sve bliže razinama od prije pandemije, logično je i da je količina posla, pa ljudi nisu sretni raditi više, a biti plaćeni manje", ističe Šćuric.
Zbog nedostatka osoblja i štrajkova u zračnim lukama i avioprijevoznicima, u razdoblju od početka travnja do pred kraj lipnja, deset najpogođenijih europskih zračnih luka otkazalo je 64.100 letova, navodi Euronews pozivajući se na aplikaciju za praćenje letova RadarBox.com.
Zračni prijevoznici očito su bili zatečeni potražnjom za letovima koja nadilazi prognoze, nakon što je u zimu promet podbacio za nekih dvadesetak posto.
Neizvjesna 2023.
"U prijevoznicima i zračnim lukama otpušteno je u vrijeme pandemije između 10 i 60 posto osoblja, ovisno o kome je riječ. Tada se nije puno razmišljalo što će biti poslije, odnosno vjerovalo se da će se nakon par mjeseci situacija popraviti i ljudi ponovno zaposliti. No pandemija se odužila i sada je teško vratiti ljude koji su otišli na druge poslove, a zapošljavanje novih teče sporo jer i za obuku treba barem nekoliko mjeseci. U svakom slučaju, prijevoznici su financijski u puno težem položaju no zračne luke koje su monopolisti", kaže Šćuric.
Po njegovim riječima, trenutačni kaos vladat će do kraja rujna, a onda će u listopadu i studenom promet pasti na trećinu sadašnje razine.
"Pitanje je naravno hoće li se sve te tvrtke sabrati i pripremiti za 2023., odnosno odškolovati ljude i dignuti plaće. Posebno može nastati problem s pilotima u idućoj godini kojih će nedostajati", zaključuje Šćuric.
.webp){kind=icon}
