.webp){kind=icon}
Inflacija u europodručju rekordno je porasla, nadmašivši očekivanja i pojačavši pozive na agresivnije povećanje kamatnih stopa koje središnje banke diljem svijeta već provode.
Potrošačke su cijene u lipnju skočile za 8,6 posto u odnosu na prošlu godinu (8,1 posto u svibnju), opet potaknute naglim porastom troškova hrane i energije. Ekonomisti koje je Bloomberg anketirao predviđali su porast od 8,5 posto, a procjene u anketama podcijenile su realni rast u 11 od posljednjih 12 mjeseci.
Podaci odražavaju eskalirajući pritisak na kućanstva i tvrtke u valutnom bloku, a Francuska, Italija i Španjolska ovog tjedna su izvijestile o novim inflatornim rekordima svih vremena. Njemačka je, kao prvo gospodarstvo kontinenta, zabilježilo usporavanje zahvaljujući privremenom smanjenju poreza na gorivo i popustima na karte u javnom prijevozu. U baltičkoj regiji rast cijena premašio je 20 posto.
Vlade su se uključile s milijardama eura potpora, ali njihova sposobnost pomaganja ograničena je jer su tijekom pandemije potrošile goleme svote. Dok se potrošači bore s rastućim troškovima života, trgovci na malo, kao što su Zalando SE i Hennes & Mauritz AB, trpe. Prodaja proizvođača automobila kao što je Volkswagen AG već mjesecima tone.
Iako je na rubu prvog povećanja kamatne stope u više od desetljeća, Europska središnja banka (ECB) suočena je s kritikama jer je dopustila toliki skok inflacije iznad ciljnih dva posto, dok su njihove kolege iz američkih Federalnih rezervi (Fed) odmah krenule s povećanjima koja su dosegla 75 baznih bodova.
ECB za lošu situaciju okrivljuje nagli porast troškova energije nakon karantene, koji je dodatno narastao kad je Rusija napala Ukrajinu. Dok se taj rast cijena nastavio, mjera temeljne inflacije, isključujući energiju i hranu, u lipnju se smanjila na 3,7 posto.
Njemački dvogodišnji prinosi, koji su najosjetljiviji na promjene kamatnih stopa, porasli su četiri bazna boda, na 0,69 posto, dok su se tržišta novca kladila na 151 bazni bod porasta do kraja godine, u usporedbi sa 146 u četvrtak.
Mjere zaštite od panike
Uz očekivanja rasta budućih cijena, ECB kamatnu stopu na depozite u srpnju planira povećati za četvrtinu boda. Šef belgijske središnje banke Pierre Wunsch ovaj je tjedan taj potez nazvao "gotovom stvari" – usprkos tome što su njegovi kolege iz Upravnog vijeća iz Latvije i Litve pozvali na oštrije mjere.
Sljedeći sastanak ECB-a je u rujnu, a podaci od petka praktički garantiraju povećanje kamatne stope za pola boda ako se situacija s inflacijom ne poboljša. To bi kamatnu stopu, koja je trenutno na -0,5 posto, vratilo iznad nule po prvi put u osam godina.
Osim toga, ECB planira "održivi" ciklus povećanja, premda su neugodni ekonomski vjetrovi sve jači. Proizvođači izvještavaju o sve većem padu potražnje, pokazalo je istraživanje S&P Globala objavljeno u petak, dok sve veći strah od zimskog nestanka struje (u slučaju ruskog ograničavanja opskrbe prirodnim plinom) povećava izglede za recesiju.
Kako troškovi zaduživanja rastu, Čelnici ECB-a također pokušavaju čim brže uvesti mjere zaštite od potencijalne panike na tržištima obveznica slabijih država euroregije, nastojeći osigurati učinkovitost njihovih mjera za borbu protiv inflacije.
