.webp){kind=icon}
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je u petak na moguće "kaotične" korekcije cijena stambenih nekretnina u Europi, u vrijeme kada se Stari kontinent bori sa zauzdavanjem visoke inflacije.
U svojim najnovijim regionalnim gospodarskim izgledima za Europu, MMF je ustvrdio da je na nekim europskim tržištima nekretnina već u tijeku korekcija cijena naniže, no da bi se njihov pad mogao ubrzati budući da središnje banke dodatno podižu kamatne stope.
"Do neurednih korekcija na tržištima nekretnina moglo bi doći čak i ako se izbjegnu šire financijske poteškoće. Korekcija na tržištima nekretnina već je u tijeku u nekim europskim zemljama, primjerice u Češkoj, Danskoj, kao i u Švedskoj, gdje su cijene stambenih nekretnina u 2022. pale više od šest posto", navode u MMF-u.
Čitaj više
MMF: ECB mora nastaviti dizati kamatnu stopu, ali oprezno
MMF navodi kako je važno stalno imati na umu moguće rizike za stabilnost financijskog sustava.
28.04.2023
Potrebno je popraviti liberalni gospodarski poredak prije no što postane kasno
Vrijednost suradnje na međunarodnoj razini i djelovanje institucija koje su za to zadužene sve su upitniji.
20.04.2023
MMF gubi vjeru u domaće gospodarstvo, stranci navalili na nekretnine
MMF je prepolovio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u 2023. na 1,7 posto, a stranci kupili domaćih nekretnina za rekordnih 900 milijuna eura.
14.04.2023
Pet nezaobilaznih stvari za početak dana
Hrvatska tvrtka Altpro ostvaruje ono što bi Hrvatskoj pomoglo da se odmakne od fokusa na izvoz usluga.
12.04.2023
Komentirali su i izglede ispuhivanja cijena nekretnina i dodali: "Pad cijena nekretnina mogao bi ubrzati ako tržišta uračunaju inflacijske rizike, a financijski se uvjeti postrože više od očekivanog. Takav pad cijena imao bi negativne učinke na kućanstva i bilance banaka."
Otplatne rate hipotekarnih kredita također bi mogle porasti budući da središnje banke podižu kamatne stope u nastojanju da smanje inflaciju. Posljedično, vlasnici hipoteka mogli bi imati manje raspoloživog prihoda za trošenje, a u nekim slučajevima čak doći do točke u kojoj te kredite ne bi mogli vraćati. Banke bi također mogle imati problema u okruženju u kojem se krediti ne vraćaju.
"Empirijski modeli koji povezuju cijene stambenih nekretnina s njihovim temeljnim pokretačima ukazuju na precijenjenost od 15 do 20 posto u većini europskih zemalja. Stoga, budući da kamatne stope na hipotekarne kredite još uvijek rastu, a realne prihode nagriza inflacija, cijene stambenih nekretnina u posljednje vrijeme padaju na mnogim tržištima", navode u MMF-u.
Podaci europskog statističkog ureda Eurostata pokazuju pad cijena stambenih nekretnina prvi put od 2015. godine. U četvrtom tromjesečju 2022. godine, cijene stambenih nekretnina u EU-u pale su 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.
"Opći problemi s cijenama stambenih nekretnina prisutni su u svim područjima, ne samo u zemljama s velikim dugovima, i treba ih rješavati nadzorom. Treba ih rješavati testovima otpornosti na stres, treba ih vrlo pažljivo promatrati", rekao je Alfred Kammer, direktor europskog odjela MMF-a za CNBC u Švedskoj.
Ujedno, MMF je u petak Europsku središnju banku (ECB) pozvao da nastavi podizati kamatne stope do sredine 2024. godine, a ministre financija EU-a da pooštre fiskalnu politiku, u koordiniranom nastojanju da smanje visoku inflaciju.
Šef Europskog odjela MMF-a Kammer izjavio je na tiskovnoj konferenciji uoči sastanka ministara financija EU-a i guvernera središnjih banaka da je inflacija najveća briga.
"Naša glavna preporuka je pobijediti inflaciju, a to znači da trebamo koristiti instrument monetarne politike. Za ECB to znači daljnje zaoštravanje, stezanje na dulje vrijeme, procjenjujemo do sredine 2024. godine, kako bi se inflacija spustila na ciljanu razinu negdje u 2025. godini", rekao je Kammer pa dodao: "Inflacija je porez, posebno za siromašne, i s tim se treba uhvatiti ukoštac."
U ožujku je godišnja inflacija u 20 zemalja eurozone iznosila 6,9 posto, ali je temeljna inflacija, koja isključuje velike oscilacije u cijenama energije i hrane, bila još i viša i iznosila 7,5 posto.
Kako bi spustila inflaciju na ciljanu razinu od dva posto, ECB agresivno podiže kamatne stope te ih je povećao s nule sredinom 2022. na 3,5 posto na sjednici u ožujku, no malo njih na tržištima očekuje da će se pooštravanje nastaviti i nakon 2023. godine, primjećuje Reuters.
