.webp){kind=icon}
Ovotjedna analiza našega istraživačkog centra pokazala je kako je industrija proizvoda za kućne ljubimce tijekom prošlog desetljeća konstantno rasla. Demografski trendovi i promjena stila života idu ruku pod ruku s očekivanjima daljnjeg rasta ove grane, a pandemija COVID-19 i rad od kuće posebno su potaknuli razvoj industrije.
"Očekujemo pad neesencijalnih i premium proizvoda, pri čemu će profitirati proizvodi privatnih robnih marki jer se kupci sve više okreću jeftinijim opcijama. Iako bi količine mogle biti manje, rezultat bi zbog prenapuhanih cijena trebao biti na sličnoj razini", prognoziraju naši analitičari.
Ovog smo tjedna pisali i o dvije propulzivne domaće tvrtke čiji se proizvodi izvoze diljem svijeta. Prva je Altpro, zagrebačka kompanija čiji se signalno-sigurnosni uređaji za željezničku infrastrukturu i vozila koriste u 50-ak država svijeta.
Altpro
U proteklih 30-ak godina, implementirali su naizgled jednostavan recept koji uključuje inovativan proizvod i dobro osmišljenu strategiju razvoja. Tvrtku danas karakterizira udio izvoza u prihodima od 85 do 90 posto te stalan rast broja zaposlenih.
"Od svojih početaka Altpro je izvozno orijentirana tvrtka. Proizvodni portfelj oduvijek je bio dizajniran prema globalnim potrebama i tržišnom potencijalu. U početku je takav pristup bio rizičan i težak budući da je lakše instalirati proizvod ovdje u Hrvatskoj i pratiti njegov rad nego u neku daleku stranu zemlju. No ispostavlja se da je to bio pravi put jer smo danas u našoj branši prepoznato ime i cijenjeni partner bilo kojoj tvrtki neovisno o veličini", rekao je za Bloomberg Adriju član uprave Tin Viduka.
Druga je tvrtka široj javnosti nepoznata, ali po svemu sudeći, ne zadugo. Riječ je o FACC-u Hrvatska koji u Jakovlju proizvodi dijelove interijera za aeronautičku industriju. Rade sa svim najvećim svjetskim aviokompanijama i danas gotovo da nema putničkog zrakoplova koji u sebi nema neku njihovu komponentu.
U idućih par godina planiraju utrostručiti broj radnika i proizvodne kapacitete te napraviti ozbiljan iskorak u svemirsku industriju i sektor urbane zračne mobilnosti.
I dok pojedinim tvrtkama ide odlično, gospodarstvo u cjelini ipak nije u top formi. Barem tako smatraju u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) koji je prepolovio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u 2023. Kao razloge navode lošije makroekonomsko okruženje zbog inflacije, strože monetarne politike i problema u bankarskom sektoru.
Depositphotos
Za ovu godinu nam iz MMF-a predviđaju rast od 1,7 posto, što je čak za 1,8 postotnih bodova niže od prognoza objavljenih prošle jeseni. Nešto bolje trebalo bi biti iduće godine. Iz MMF projiciraju rast domaće ekonomije za 2,3 posto, što je i dalje osjetno manje od prošlogodišnjih 6,3 posto.
Loše prognoze, barem zasad, nisu pokolebale strane investitore. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku u 2022. godini iznosila su 3,49 milijardi eura, što je za 11 posto manje nego 2021. godine, kad su ona dosegnula rekordnih 3,9 milijardi. Usprkos padu, prošla godina bila je jedna od boljih za inozemne investicije, vidi se iz najnovijih podataka Hrvatske narodne banke (HNB).
Tradicionalno, ipak, u Hrvatsku najviše investiraju kompanije iz Austrije, Njemačke, Italije, Mađarske i Slovenije. Zajednički su poduzetnici iz tih država prošle godine u Hrvatsku investirali 1,68 milijardi eura, odnosno gotovo polovicu svih ulaganja.
Po svemu sudeći, imamo puno sličnosti s europskom braćom jer i oni sektor nekretnina vide kao jednu od najboljih prilika za ulaganje. Štoviše, strani su građani lani kupili domaćih nekretnina za rekordni iznos od 900 milijuna eura, pokazali su preliminarni podaci HNB-a. Ta brojka je za 14 posto viša od 791 milijun eura iz 2021. godine i najviša u posljednjih 30 godina.
S desetogodišnjicom ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije 1. srpnja ove godine ukidaju se i posljednja ograničenja za kupnju poljoprivrednih zemljišta, tako da nije nemoguće da će do kraja ove godine dio stranih ulaganja otpadati i na taj segment.
Dakle, domaći se kupci moraju natjecati s bogatijim kupcima iz EU-a mršavim hrvatskim plaćama. Stoga ne čudi da i dalje vlada pomama za subvencioniranim kreditima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Ove je godine APN zaprimio 2389 zahtjeva za subvencionirane stambene kredite, priopćilo je u utorak Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a obrađeno je njih 850.
Na uzorku od tih 850 zahtjeva, prosječni iznos subvencioniranog stambenog kredita iznosi 81.420 eura, dok je prosječan rok otplate korisnika koji traže kredite 22 godine. EKS (efektivna kamatna stopa) prosječno iznosi 3,16 posto, a NKS (nominalna kamatna stopa) 2,99 posto godišnje.
Eurostat nam je otkrio kako je sezonski prilagođena trgovina na malo u veljači bila za 0,8 posto manja u eurozoni i za 0,9 posto u cijeloj Europskoj uniji (EU) u odnosu na siječanj. Na godišnjoj razini pad maloprodaje iznosi tri posto u eurozoni i 3,1 posto u EU-u.
Najveći mjesečni pad u maloprodaji među zemljama za koje su podaci dostupni dogodio se u Sloveniji, i to 10,5 posto, te Mađarskoj i Poljskoj, od po dva posto. Najveći je rast postignut na Cipru, od 1,6 posto, i Luksemburgu, od 0,8 posto. U Hrvatskoj je, pak, trgovina na malo na mjesečnoj razini u veljači rasla 0,2 posto nakon pada od 0,6 posto u siječnju.
Snažnijom ponudom u specijaliziranim segmentima trgovački lanci pokušavaju kompenzirati pad prodanih količina u ukupnoj maloprodaji, objašnjava za Bloomberg Adriju Dragan Munjiza, bivši član uprave nekoliko trgovačkih lanaca, danas konzultant za maloprodaju. Iako ukupni prihodi rastu zbog visoke inflacije, prodane količine i dalje padaju. "U takvim uvjetima trgovci nisu u poziciji da inflatorne pritiske nastave prebacivati na potrošače. Možda da na Jadranu tijekom turističke sezone, ali u kontinentalnom dijelu zemlje ne", ističe Munjiza.
Dok maloprodaja pati, industrija prodaje umjetnina cvate. U 2022. svjetska prodaja umjetnina porasla je za tri posto na godišnjoj razini, na procijenjenih 67,8 milijardi dolara. Druga je to godina rasta nakon snažnog oporavka prodaje od 31 posto u 2021. godini, pokazao je godišnji izvještaj Art Basela i UBS Globala Art Market Report. Tržište ne samo da se vratilo na razine prije pandemije, već ih je i preraslo. U 2019. godini tržište umjetnina vrijedilo je 64,1 milijardu dolara.
Najskuplja slika iz 20. stoljeća ikada prodana na aukciji | Bloomberg
Dokumenti s vrlo osjetljivim i povjerljivim informacijama i pojedinostima o američkom špijuniranju drugih zemalja, uključujući procjenu stabilnosti ukrajinske vojske, procurili su u javnost i predstavljaju ozbiljnu prijetnju za nacionalnu sigurnost, izjavili su iz američkog ministarstva obrane, Pentagona.
Materijali koji su objavljeni na društvenim mrežama potvrdili su već dobro znanu činjenicu da Amerikanci špijuniraju i saveznike, uključujući Ukrajinu. Štoviše, u dokumentima se implicira da bi vrijeme moglo biti na strani Rusije kako se rat sve više produžuje, prije svega zbog nedostatka streljiva i protuzračne obrane u Ukrajini.
Ima i nešto boljih vijesti iz SAD-a. Objavljene su brojke o tamošnjoj inflaciji koje su nakon dugo vremena bile niže od očekivanih. Mjerene općom stopom inflacije, cijene su u SAD-u u ožujku bile 0,1 posto više nego u veljači i pet posto više nego u ožujku lani. Obje stope niže su od onih objavljenih u veljači i od očekivanja analitičara.
Depositphotos
To je razveselilo ulagače na burzama jer bi Fed mogao ublažiti monetarnu politiku, iako se američka središnja banka više oslanja na temeljnu inflaciju u čiji izračun ne ulaze volatilne cijene hrane i energije. Ona je na mjesečnoj razini iznosila 0,4 posto, a na godišnjoj 5,6 posto. Obje brojke bile su u skladu s prognozama analitičara, a izostanak neugodnih iznenađenja ide u prilog tome da i Fed neće morati dodatno zaoštravati svoje mjere.
Štoviše, nakon dodatnog povećanja referentnih kamatnih stopa početkom svibnja za 25 baznih bodova, na raspon od pet do 5,25 posto, tržište u ovom trenutku daje samo pet posto šanse da bi se i na sastanku sredinom lipnja Fed mogao odlučiti na još jedno podizanje kamata.
Elon Musk i dalje luta s Twitterom koji je prestao biti neovisna kompanija nakon spajanja s novoformiranom korporacijom pod imenom "X". Drugi najbogatiji čovjek na svijetu izrazio je želju da X učini sličnim kineskom WeChatu, superaplikaciji u vlasništvu Tencent Holdingsa koja se koristi za sve, od plaćanja i rezerviranja ulaznica za događaje do slanja poruka. No ostao je nedorečen kako će se to uklopiti u njegovo raštrkano poslovno carstvo, koje se prostire od diva električnih automobila Tesla do Space Exploration Technologiesa.
Iako u zadnje vrijeme nema propasti većih banaka, još uvijek padaju kolateralne žrtve njihova posrtanja. Tako je prošlog tjedna glavni izvršni direktor najvećeg švedskog mirovinskog fonda Alecta, Magnus Billing, morao napustiti tu poziciju nakon što je zbog ulaganja u banku Silicon Valley (SVB) fond izgubio oko dvije milijarde dolara. Potraga za novim šefom Alecte počela je odmah, a Billingovu je ulogu privremeno preuzela njegova zamjenica Katarina Thorslund.
