Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u ponedjeljak je poručio da Hrvatska, kao nova članica eurozone, mora voditi računa o visini javnog duga i reformama kako se ne bi našla u problemima. Guverner je to izjavio nakon skupa u središnjoj banci na kojem se govorilo o uzrocima, rješenjima i posljedicama tzv. Grčke krize.
Problemi u Grčkoj su prije desetak godina doveli u pitanje opstojnost eurozone, odnosno monetarne unije koja dijeli zajedničku valutu euro i kojoj je početkom ove godine pristupila i Hrvatska. Svoja iskustva iz krize podijelili su bivši zamjenik šefa Glavne uprave za financije u Europskoj komisiji Servaas Deroose i bivši direktor europskog odjela u Međunarodnom monetarnom fondu Poul Thomsen.
Grčkoj su za izlazak iz krize tada bili odobreni paketi pomoći Europske središnje banke, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda kojima je, uz ispunjavanje zadanih uvjeta, refinancirala svoje dugove. Gosti na skupu objasnili su da je uz vrlo visoku razinu javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) do problema u Grčkoj doveo i manjak reformi, zbog čega je dug bio neodrživ.
Vujčić je podsjetio kako je u međuvremenu promijenjena i "arhitektura" same eurozone koja je napravljena tako da adresira neke od problema koji su postali očiti tijekom Grčke krize. Guverner domaće središnje banke istaknuo je da je dobro što je Hrvatska smanjila svoj udio javnog duga u BDP-u s 86 posto koliko je bio 2020. godine na sadašnjih 68 posto.
Uspješno spašavanje
Kao država koja također ima visoku razinu javnog duga, na skupu je izdvojena i Italija, gdje bi, s obzirom na njenu ekonomsku snagu, u slučaju problema sličnih onima u kojima se našla Grčka, posljedice zasigurno mogle biti i ozbiljnije. Grčka u BDP-u eurozone sudjeluje s manje od dva posto, dok Italija daje gotovo 15 posto.
Kako se dvije najveće domaće banke, Zagrebačka i Privredna koje zajednički drže blizu 50 posto domaćeg tržišta, nalaze u vlasništvu talijanskih banaka postavilo se pitanje je li Hrvatska zbog toga u posebno rizičnoj poziciji u slučaju da u Italiji dođe do problema. Guverner Vujčić je kazao kako su talijanske banke vlasnice hrvatskih banaka "vrlo stabilne", odnosno da su vrlo visoko kapitalizirane. "One su kapitalizirane iznad prosjeka EU-a, imaju likvidnost višu od prosjeka i EU-a i eurozone", objasnio je guverner koji smatra da se Hrvatska zbog toga ne nalazi u posebno rizičnoj poziciji.
Spašavanje Grčke Vujčić je ocijenio uspješnim. Objasnio je da Europski mehanizam za stabilnost (ESM – European Stability Mechanism) danas najveći dio grčkog duga drži po cijeni koja je "bitno niža" nego da se Grčka mora zaduživati za toliki javni dug na tržištu. "U ovom trenutku oni u tom pogledu nisu u problemu", dodao je Vujčić.
.webp){kind=icon}
