Čak i nakon što su središnje banke prepoznale kako su po pitanju inflacije prošle godine pogriješile, nastavile su mijenjati svoje političke smjernice, izlažeći vlastiti kredibilitet sve većoj šteti, uznemirujući tržišta i potkopavajući oporavak od pandemije.
Očekuje se kako će Federalne rezerve u srijedu kamatne stope povećati za 75 baznih bodova, samo nekoliko tjedana nakon što su predsjednik Jerome Powell i njegov tim više puta najavljivali pomak od pola postotnog boda. To je posljednji u nizu neuspjeha, od prošlogodišnje procjene visoke inflacije kao "prolazne", preko ubrzanja završetka programa otkupa obveznica do ubrzavanja odljeva portfelja obveznica.
Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde u posljednje je vrijeme također postala zagovornica agresivnih mjera, a Rezervna banka Australije (RBA) je među onima koje stope podižu brže nego što su kreatori politike bili signalizirali.
Globalne dionice ušle su u padajuće tržište, prinosi američkog trezora u ponedjeljak su zabilježili svoj najveći dvodnevni skok od 1980-ih, a kreditna tržišta pokazuju znakove sve većeg stresa.
Greške monetarnih "majstora" narušavaju reputaciju osiguravanja stabilnosti cijena i sprječavanja tipa inflatorne spirale koji je 1970-ih srušio prihode srednje klase. Gubitak vjerodostojnosti znači mogućnost potrebe za još većom mjerom politike za ublažavanje pritisaka na cijene.
Bacite sidra
"Središnje banke su u dilemi", rekla je Sayuri Shirai, bivša članica uprave Bank of Japana (BOJ) koja je sada profesorica na Sveučilištu Keio. "Kako bi vratile povjerenje, središnje banke referentne stope trebaju podići" dovoljno za smanjenje inflacije, što bi "moglo dovesti do daljnjeg usporavanja gospodarskog oporavka", rekla je.
Povjerenje kućanstava i tvrtki u konačni uspjeh središnjih banki u postizanju svojih inflacijskih ciljeva pomaže u ublažavanju pritisaka na cijene. Kućanstva bi neke kupnje mogla odgoditi, uvjerena kako će se neke cijene s vremenom smanjiti, a od radnika je ugrađivanje zahtjeva za naknadu troškova života u razgovore o plaćama manje vjerojatno.
Kreatori politike donedavno su isticali kako su dugoročna očekivanja inflacije ograničena, što je dokaz njihove vjerodostojnosti. Predsjednik čikaškog Federal Reserve Banka Charles Evans u ožujku je objasnio kako današnja inflacija nije bila poput one 1980-ih jer je "pretjerano popustljiva monetarna politika" u 1960-ima i 1970-ima pridonijela povećanju dugoročnih inflacijskih očekivanja.
Mjera dugoročnih očekivanja cijena na Sveučilištu Michigan u petak je pokazala veliku pukotinu u tom narativu, skočivši na najvišu razinu još od skoka cijene nafte 2008. godine.
Ne može se kriviti Fed, ECB i njihove kolege što nisu predvidjeli porast cijena proizašao iz ruske invazije na Ukrajinu ili duljinu trajanja globalnih izazova u lancu opskrbe.
"Vjerujem kako će to zadati razoran udarac kredibilitetu središnjih banaka – kada ulagači shvate da je inflacija s kojom se suočavamo 'čovjekom uzrokovana' i da su središnje banke odigrale ključnu ulogu", rekao je Stephen Jen, voditelj Eurizon SLJ Capitala, hedge fonda i savjetodavne tvrtka u Londonu.
Powellu je za "povlačenja" opisa inflacije kao "prolazne" trebalo do studenog te je prošlog mjeseca priznao kako bi "s obzirom na to, vjerojatno bilo bolje stope ranije povisiti".
Bivši ministar financija Lawrence Summers, dosljedan kritičar Feda od početka 2021. godine, očekivanja prognostičara američke središnje banke o inflaciji u ožujku je ocijenio "promašenima čim se objave".
Fedova preferirana cijena u travnju porasla je za 6,3 posto godišnje. Srednja procjena dužnosnika Feda u ožujku je bila 4,3 posto za 2022. Svježe prognoze dolaze u srijedu.
SAD nije jedini koji se suočava s izazovom vjerodostojnosti.
Lagarde i njezini kolege sada su na putu povećanja stope za četvrtinu boda u srpnju i 50 baznih bodova u rujnu. I to nakon što je Lagarde u prosincu rekla kako je vjerojatnost pooštravanja ove godine malena.
"Sve međunarodne institucije, svi prognostičari ugleda zapravo su napravili istu pogrešku podcjenjivanja krize", rekla je Lagarde prošlog tjedna.
Guverner RBA-e Philip Lowe u svibnju je rekao kako je "neugodno" što su se njegove prethodne smjernice rekordno niskih razina stopa do 2024. pokazale tako pogrešnima.
Među tržištima u nastajanju postoji mješovita slika. Neki su, poput Brazila, išli mnogo brže od razvijenih zemalja. Kina se umjesto toga usredotočila na pružanje monetarne potpore usred gospodarskog usporavanja.
No u Indiji je središnja banka još u travnju odustala od sugestija da su iza krivulje, da bi potom dva mjeseca za redom podigla svoju ključnu kamatnu stopu. Inflacija je, u međuvremenu, daleko izvan svoje zone tolerancije.
Za mnoge, ankete pokazuju dokaz gubitka povjerenja javnosti:
-
Gallupovo istraživanje objavljeno u svibnju pokazalo je kako je samo 43 posto ispitanih gajilo "veliko" ili "prilično" povjerenje da će Powell učiniti pravu stvar za američko gospodarstvo. Iako nije najniži među nedavnim šefovima Feda, znatno je ispod 74% koje je Alan Greenspan dobio početkom 2000-ih;
-
Po prvi je put više ljudi bilo je nezadovoljno nego zadovoljno učinkom engleske središnje banke kada je u pitanju kontrola cijena, pokazalo je tromjesečno istraživanje BOE-a;
-
Guverner BOJ-a Haruhiko Kuroda doživio je pad popularnosti nakon što je rekao kako potrošači postaju sve tolerantniji prema rastu cijena. U ponedjeljak objavljeno straživanje Kyodo Newsa pokazalo je kako ga 59 posto ispitanih smatra nesposobnim za taj posao.
Stanley Druckenmiller, koji vodi Duquesne Family Office, ovog je mjeseca upozorio kako je gubitak ulagačkog novca neizbježan zbog posve neprikladne politike središnje banke prije godinu dana.
"Ako predviđate meko slijetanje, to je protiv desetljeća povijesti", rekao je Druckenmiller koji je više od desetljeća upravljao novcem milijardera Georgea Sorosa.