Suzbijanje rekordne inflacije isključivo kroz monetarnu politiku nosi rizik nametanja velikih troškova društvu, izjavio je visoki dužnosnik Europske središnje banke (ECB) pa predložio vladama da podnesu dio tereta i tako zaštite kućanstva od rastućih cijena energenata.
Nagli rast inflacije, koja je već sada trostruko premašila ciljanu stopu ECB-a od 2 posto, ovisi o geopolitičkim faktorima koji su van sfere utjecaja središnjih banaka, kazao je izvršni član Uprave ECB-a Fabio Panetta u svom govoru u talijanskom Cassinu.
Pozvao je na „politike koherentne fiskalne i monetarne strategije“ kao manje štetan način kroćenja cijena i predložio smanjenje indirektnog oporezivanja, odnosno veće transfere prema najugroženijim građanima kako bi se ublažili efekti rasta cijena energenata.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde također je istaknula kako bi državna pomoć, koja je već dosegla iznose od nekoliko desetaka milijardi eura, trebala biti u fokusu.
„Tražiti smanjenje kratkoročne stope inflacije isključivo kroz monetarnu politiku bilo bi jako skupo“, kazao je Panetta. „Striktnija monetarna politika ne bi izravno utjecala na cijene uvoza energenata i hrane na koje utječu globalna kretanja, a sada i rat. Umjesto toga, morali bismo značajno potisnuti domaću potražnju kako bismo suzbili inflaciju“, poručio je Panetta.
Ovi komentari pokazuju kako je vrlo izazovno smanjivati inflaciju, a ne poremetiti europski oporavak od pandemijske krize, naročito uz dodatni teret rata u Ukrajini. Također naglašavaju kako su europske okolnosti dosta različite od američkih. Naime, Sjedinjene američke države (SAD) spremne su podići kamatne stope kako bi zaustavile brže i šire inflatorne pritiske pogonjene domaćim tržištem.
Iako je izlazak ECB-a iz politike gospodarskog stimulusa ubrzan i dalje postoje neslaganja oko toga kada bi dužnosnici trebali početi podizati kamatne stope. Budući da Federalne rezerve i Bank of England već rade upravo to, tržišta se klade na povećanje ECB-a za četvrtinu boda u rujnu, prosincu, siječnju i ožujku.
Studija objavljena od strane njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja potvrdila je „dilemu“ dužnosnika. Iako bi povećanje kamata moglo smanjiti troškove goriva za 4 posto i cijene grijanja za 2 posto, istovremeno bi kočilo industriju i povećalo nezaposlenost.
Stroža monetarna politika smanjila bi domaće cijene energenata jačanjem eura, odnosno reduciranjem troškova uvoza nafte, stoji u studiji. Ali da bi se to postiglo ECB već ove godine mora podići kamate za više od 50 baznih točaka, ističu autori.
Povećanje za pola boda samo bi vratilo ECB-ovu kamatnu stopu na nulu, a dužnosnici naglašavaju da je taj proces dio normalizacije, a ne pooštravanja monetarne politike. Panetta je rekao da ECB neće oklijevati s djelovanjem ako šokovi u opskrbi dovedu do toga da očekivanja inflacije izmaknu kontroli ili ako plaće pretjerano porastu. Međutim, zvučao je skeptično po pitanju ostvarenja takvog scenarija.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...