Suzbijanje rekordne inflacije isključivo kroz monetarnu politiku nosi rizik nametanja velikih troškova društvu, izjavio je visoki dužnosnik Europske središnje banke (ECB) pa predložio vladama da podnesu dio tereta i tako zaštite kućanstva od rastućih cijena energenata.
Nagli rast inflacije, koja je već sada trostruko premašila ciljanu stopu ECB-a od 2 posto, ovisi o geopolitičkim faktorima koji su van sfere utjecaja središnjih banaka, kazao je izvršni član Uprave ECB-a Fabio Panetta u svom govoru u talijanskom Cassinu.
Pozvao je na „politike koherentne fiskalne i monetarne strategije“ kao manje štetan način kroćenja cijena i predložio smanjenje indirektnog oporezivanja, odnosno veće transfere prema najugroženijim građanima kako bi se ublažili efekti rasta cijena energenata.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde također je istaknula kako bi državna pomoć, koja je već dosegla iznose od nekoliko desetaka milijardi eura, trebala biti u fokusu.
„Tražiti smanjenje kratkoročne stope inflacije isključivo kroz monetarnu politiku bilo bi jako skupo“, kazao je Panetta. „Striktnija monetarna politika ne bi izravno utjecala na cijene uvoza energenata i hrane na koje utječu globalna kretanja, a sada i rat. Umjesto toga, morali bismo značajno potisnuti domaću potražnju kako bismo suzbili inflaciju“, poručio je Panetta.
Ovi komentari pokazuju kako je vrlo izazovno smanjivati inflaciju, a ne poremetiti europski oporavak od pandemijske krize, naročito uz dodatni teret rata u Ukrajini. Također naglašavaju kako su europske okolnosti dosta različite od američkih. Naime, Sjedinjene američke države (SAD) spremne su podići kamatne stope kako bi zaustavile brže i šire inflatorne pritiske pogonjene domaćim tržištem.
Iako je izlazak ECB-a iz politike gospodarskog stimulusa ubrzan i dalje postoje neslaganja oko toga kada bi dužnosnici trebali početi podizati kamatne stope. Budući da Federalne rezerve i Bank of England već rade upravo to, tržišta se klade na povećanje ECB-a za četvrtinu boda u rujnu, prosincu, siječnju i ožujku.
Studija objavljena od strane njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja potvrdila je „dilemu“ dužnosnika. Iako bi povećanje kamata moglo smanjiti troškove goriva za 4 posto i cijene grijanja za 2 posto, istovremeno bi kočilo industriju i povećalo nezaposlenost.
Stroža monetarna politika smanjila bi domaće cijene energenata jačanjem eura, odnosno reduciranjem troškova uvoza nafte, stoji u studiji. Ali da bi se to postiglo ECB već ove godine mora podići kamate za više od 50 baznih točaka, ističu autori.
Povećanje za pola boda samo bi vratilo ECB-ovu kamatnu stopu na nulu, a dužnosnici naglašavaju da je taj proces dio normalizacije, a ne pooštravanja monetarne politike. Panetta je rekao da ECB neće oklijevati s djelovanjem ako šokovi u opskrbi dovedu do toga da očekivanja inflacije izmaknu kontroli ili ako plaće pretjerano porastu. Međutim, zvučao je skeptično po pitanju ostvarenja takvog scenarija.
.webp){kind=icon}
