.webp){kind=icon}
Europska središnja banka (ECB) ovog tjedna započinje novu eru monetarne politike. Čelnici ECB-a finaliziraju zaokret u poslovanju kako bi se suočili s inflacijom koja prijeti izmicanjem kontroli.
Naoružani novim prognozama i rekordnim rastom cijena, predsjednica ECB-a Christine Lagarde i njezini kolege okončat će trilijune eura vrijednu kupnju imovine i trasirati put prema izlasku iz osam godina negativnih kamatnih stopa. Ulagači sada nagađaju kako bi se kraj politike negativnih kamata mogao ostvariti već u srpnju.
Iako su potrošačke cijene (koje rastu više nego četiri puta od željenih 2 posto) same po sebi dovoljno alarmantne, dugoročni ekonomski izgledi ono su zbog čega ECB mijenja svoju politiku. Njihove projekcije vjerojatno će pokazati kako se inflacija na ciljanu razinu neće spustiti sve do 2024. godine.
Nadolazeće objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija po prvi puta će pokazati pravi utjecaj rata u Ukrajini, koji će, bez obzira na duljinju trajanja, imati trajne posljedice na troškove energije i hrane. Nova će stvarnost pokazati kako su ECB-ovi kriteriji za podizanje kamatnih stopa konačno ispunjeni, što će im omogućiti pridruživanje Saveznim rezervama i drugim kolegama u povećanju troškova zaduživanja.
"S novom prognozom mogu pokazati da su njihova tri uvjeta ispunjena kako bi počeli uklanjati poticaje", rekao je Karsten Junius, ekonomist Bank J Safra Sarasina u Zürichu. "Sada stvarno mogu zatvoriti staro poglavlje i suočiti se s novim prijetnjama."
Novi izazovi
A ti novi izazovi stoje u oštroj suprotnosti s pretpandemijskim vremenima kada su se dužnosnici borili protiv tromog rasta inflacije. Za tadašnju su situaciju krivili minule krize, demografiju, globalizaciju i digitalizaciju.
Preokret je bio dramatičan. Inflacija sada prelazi 8 posto, potaknuta troškovima energije i logističkim problemima. Čak i kada se ti problemi prevladaju, malo je vjerojatno da će se deflacijska dinamika prošlog desetljeća vratiti, smatra Lagarde.
Ekonomisti koje je Bloomberg anketirao za 2024. predviđaju inflaciju na 2 posto. To bi zadovoljilo ECB-ov zahtjev da rast cijena ne bude ubrzan samo na kratko razdoblje, već da ostane povišen u srednjem roku.
Rezultat će biti prvo povećanje kamata u više od deset godina u srpnju, nakon što se završi otkup obveznica. Koliko će kamatna stopa rasti ostaje predmet žučne rasprave unutar Upravnog vijeća, gdje neki žele povećanje od 50 baznih bodova.
Tržište novca kladi se kako će upravo s tom brojkom 21. srpnja krenuti ECB, a iako bi to odgovaralo prognozi Bank of Americe, koja predviđa dva povećanja od po pola boda u trećem tromjesečju, većina ekonomista u srpnju i rujnu očekuje pomake za samo četvrtinu boda.
Ruska invazija
Lagarde je rusku invaziju prikazala kao ključni trenutak koji bi se mogao pokazati kao "prekretnica za hiperglobalizaciju", paralelno ubrzavajući zelenu tranziciju, što implicira trajniji inflacijski pritisak. Zato je zacrtala kurs izlaska iz negativnih kamatnih stopa prema "normalnijim" postavkama do listopada.
No, unatoč tome što ECB djeluje mnogo sporije od svojih kolega, neki se još uvijek brinu kako se kreće prebrzo jer se europski oporavak od pandemije suočava s cjenovnim šokom i sve slabijim povjerenjem zbog rata.
Kako cijene osnovnih namirnica rastu, gotovo polovica njemačkih građana kaže da su morali snažno ili vrlo snažno smanjiti potrošnju, prema istraživanju objavljenom prošlog tjedna.
"Čini se da je ovom Upravnom vijeću prioritet signalizirati kako nešto oko inflacije rade, iako postoje rizici za rast", rekla je Evelyn Herrmann, ekonomistica Bank of Americe u Parizu. "To je vrlo jednostrana rasprava koja uglavnom zanemaruje rizike od mogućnosti upravo suprotnog kretanja inflacije."
Pozivi na sporo djelovanje radi odgovora na neizvjesno gospodarsko okruženje postali su sve rjeđi. Ali čak i kad su došli, poput onog od člana Izvršnog odbora Fabia Panette, odmah bi stizala i priznanja kako se kamatne stope moraju dizati s rekordno niskih razina radi stavljanja cijena pod kontrolu.
Španjolac Pablo Hernández de Cos, koji je također pozivao na oprez, ističe kako normalizacija monetarne politike mora biti "postupna". "Ključno je da inflacijska očekivanja ostanu usidrena te da se izbjegnu značajni neizravni ili sekundarni učinci koji bi ih mogli dovesti u opasnost", poručio je.
