.webp){kind=icon}
Za državu u kojoj se glavna ekonomska priča vrti oko i uglavnom isključivo oko turizma, Hrvatska u uslužnom sektoru zapošljava manji udio radne snage nego što je to slučaj u jednako turistički orijentiranim članicama Europske unije, poput Francuske, Italije ili Grčke. Štoviše, Hrvatska se unutar Unije nalazi među državama koje su pri dnu po udjelu zaposlenih u uslužnom sektoru.
Kroz podatke o tzv. poslovnoj demografiji Eurostat prati ukupan broj zaposlenih u uslužnom sektoru, građevinarstvu i industriji u članicama EU-a. Kad se broj zaposlenih u uslužnom sektoru stavi u usporedbu sa spomenutim ukupnim brojem, proizlazi da je u hrvatskom uslužnom sektoru zaposleno 61 posto radnika. S tim udjelom naša se država nalazi daleko od vodećih Nizozemske, Grčke i Malte gdje je taj udio gotovo 80 posto.
Uz izuzetak Irske za koju Eurostat ne navodi podatke, Hrvatska se nalazi tek na 21. mjestu među članicama EU-a, u društvu Estonije i Rumunjske. Prosječni udio zaposlenih u uslužnom sektoru u EU-u je 66 posto, a turistički konkurenti poput Francuske, Italije, Portugala ili Španjolske stoje po tom pokazatelju, uz Grčku i Maltu, bitno više.
Primjerice, u Španjolskoj u uslužnom sektoru radi 72 posto ljudi, u Francuskoj ih je tamo zaposleno 69 posto, a Portugalu 68 posto. Najniži udio zaposlenih u uslužnom sektoru u EU-u ima Češka gdje ih je tamo radi 53 posto.
Brojke Eurostata pokazuju i da je situacija s građevinarstvom u cijeloj Uniji poprilično ujednačena. Izuzmu li se Grčka, Malta i Luksemburg, u svim ostalim državama udio zaposlenih u građevini se kreće između osam i 13 posto. U Hrvatskoj ih je ravno deset posto.
Podaci također sugeriraju da bi Hrvatska, barem prema ovim pokazateljima, trebala biti industrijski gigant jer kod nas gotovo trećina promatranog broja zaposlenih radi u industriji. Naše brojke su općenito slične onima u Njemačkoj – tamo u uslužnom sektoru radi 62 posto ljudi, a u industriji 30 posto. Industrija još caruje i u Sloveniji, Slovačkoj te Češkoj gdje je u tom sektoru zaposlena trećina ili više ljudi.
Industrijska okosnica
Ovako gledane brojke mogle bi sugerirati da istočne i srednjoeuropske članice EU-a, zajedno s Njemačkom, čine industrijsku okosnicu Unije, dok se uslužni sektor više koncentrirao na samom jugu kroz turizam, ili na sjeveru kroz druge tipove usluga, od financijskih do informatičkih.
Eurostatovi podaci o poslovnoj demografiji na ovaj način ne iskazuju broj zaposlenih u poljoprivredi ili javnom sektoru, pa ih treba uzimati s time u vidu. No, bez obzira na to, udjeli pokazuju kako usprkos ufanju u turizam Hrvatskoj još uvijek predstoji transformacija u ekonomiju s višim udjelom usluga u odnosu na industriju. Barem ako želimo prijeći s riječi na djela.
