Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od idućeg će tjedna početi s četiri nova financijska instrumenta kojima će subvencionirati kamatne stope poduzećima te kreditirati posebno osjetljive ciljne skupine među poduzetnicima, rečeno je na tradicionalnoj godišnjoj međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza u organizaciji te državne razvojne banke.
Prema riječima predsjednice uprave HBOR-a Tamare Perko, kamatne stope će se subvencionirati do čak 75 posto. To znači da bi poduzetnik plaćao kamatu od jedan posto ako je redovna kamatna stopa na kredit četiri posto.
Subvencije ukupno iznose 600 milijuna kuna. Od toga po 200 milijuna kuna namijenjeno malim i srednjim poduzećima, srednje kapitaliziranim i velikim poduzećima, odnosno javnom sektoru.
Osim toga, postoji i program izravnog kreditiranja osjetljivih skupina poduzetnika vrijedan 500 milijuna kuna. On obuhvaća poduzetnike početnike, mlade poduzetnike, poduzetnike na slabije razvijenim područjima te projekte istraživanja i razvoja. Kamatna stopa bi se u tim slučajevima kretala oko 0,4 posto.
Jedan od uvjeta je i da poduzetničko-investicijski projekti bitno ne štete okolišu.
U okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, koji je usvojila hrvatska Vlada, HBOR je na raspolaganje dobio 1,93 milijarde kuna. Osim navedenoga, iz tih će se sredstava izdvojiti 600 milijuna kuna za jamstveni program za velika poduzeća te 225 milijuna kuna za podršku razvoju novih private equity i venture capital fondova.
U protekle dvije godine HBOR je ostvario plasmane u vrijednosti većoj od 15,6 milijardi kuna, a aktivno je pomagao poduzetnicima i COVID mjerama koje su se odnosile na moratorije ili reprograme kredita, kao i tzv. COVID-kredite za pomoć očuvanju poslovanja i radnih mjesta.
Perko je kazala da je više od 70 posto svih COVID-kredita odobrenih poduzetnicima podržano kroz HBOR.
"Rezultat je time fascinantniji jer HBOR-ovi zaposlenici čine samo dva posto ukupnog broja zaposlenih u bankarskom sektoru. Dakle, dva posto zaposlenika plasiralo je više od 70 posto kredita, izravno i neizravno", izjavila je Perko.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na otvaranju konferencije je rekao da su razvojne banke te koje u dobrim vremenima trebaju poticati konkurentnost i inovativost i "gledati unaprijed".
Govoreći o trenutačnim inflacijskim kretanjima, rekao je da je Vlada već donijela izdašne mjere za ublažavanje cijena, no da će biti potrebne i dodatne mjere.
"Sve u svoje vrijeme", rekao je Marić ne želeći precizirati vrstu i obuhvat novih mogućih mjera.
On je iskazao i uvjerenje da će Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine postati 20. članica eurozone, napomenuvši da inflacija u Hrvatskoj ne odstupa od prosječne razine u Europskoj uniji.
.webp){kind=icon}
