Slovenski se umirovljenici zbog visokih životnih troškova u domovini naveliko sele u susjedne države kako bi pod stare dane uživali u okruženju u kojem im euro omogućuje jeftiniju hranu i druge potrepštine. No omiljena im zemlja nije daleko od domovine.
Prvo je odredište za slovenske umirovljenike Hrvatska, potom Bosna i Hercegovina te je na trećem mjestu Srbija, pokazuju podaci slovenskog Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (ZPIZ). Prošlog su prosinca slovenski umirovljenici u Hrvatskoj potrošili gotovo pet milijuna eura, nešto manje, 4,8 milijuna, u Bosni i Hercegovini, a u Srbiji 2,2 milijuna eura, pokazuju najnoviji podaci ZPIZ-a.
Pogledamo li kuda slovenski umirovljenici odlaze više godina unatrag, opet je na prvom mjestu Hrvatska, potom Bosna i Hercegovina te Srbija. Tako su slovenski umirovljenici u Hrvatskoj 2021. godine potrošili ukupno 67,1 milijun eura, a godinu prije 57,8 milijuna eura. Za Bosnu i Hercegovinu je ZPIZ za 2021. godinu objavio broj od 65,2 milijuna eura, a godinu prije 56,3 milijuna eura. Slovenske mirovine također odlaze u Njemačku, 2021. godine je onamo otišlo 12,9 milijuna eura. U slovenskim susjedima Austriji i Italiji je lani bilo potrošeno 6,1, odnosno 1,8 milijuna slovenskih mirovinskih eura.
Temeljem izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji vrijedi od 1. svibnja 2021. godine, muškarcima je skraćeno prijelazno razdoblje u kojem će se njihova stopa doprinosa za izračun mirovine izjednačiti sa ženskom. Tako se u 2022. godini za 40 godina radnog staža starosna mirovina obračunava tako što se od mirovinske osnovice odbije 61,5 posto, dok će se iduće godine postotak obračuna izjednačiti sa ženskim na 63,5 posto.
Slovenija je tako jedna od rijetkih država koja zapravo povećava izračun javne mirovine, što je dobro za umirovljenike. Time se također povećavaju dugoročni rashodi mirovinskog fonda koji već neko vrijeme nisu pokriveni uplaćenim doprinosima. Ipak je iznos mirovina u padu u odnosu na prosječne neto plaće, a 2020. godine prosječna je starosna mirovina iznosila samo 57 posto prosječne neto plaće.
Bloomberg
Takvi su izračuni vjerojatno razlog što se slovenski umirovljenici sele u okruženja s nižim životnim troškovima.
Sudeći po rastu cijena, inflaciji i vrlo vjerojatnoj recesiji, sve će se više slovenskih državljana odlučiti treću životnu dob provesti negdje na hrvatskoj obali, po bosanskim sokacima ili pak uz srpske drumove.
Zanimljivo je što je od susjednih država najmanje privlačna Mađarska u koju se 2021. godine slilo samo 58 tisuća eura. Iz ZPIZ-ova je popisa jasno kako najmanje umirovljenika odlazi u neke prilično egzotične zemlje. Tako ih je po podacima iz 2021. godine 11 otišlo u Ekvador, šest u Ganu te troje na Novi Zeland.
.webp){kind=icon}
