.webp){kind=icon}
Ako je McDonald’sov hamburger Big Mac 1990-ih najavljivao dolazak globalizacije, danas su Teslini automobili vjesnici promjena i nastupa elektromobilnosti. Tko u regiji vozi Teslu?
Nikola Tesla, jedan je od prvih Makedonaca koji je u svoju zemlju uvezao Teslu. Svoje je iskustvo podijelio s novinarima Bloomberg Adrije. Ovaj 33-godišnjak iz Resna, grada na jugozapadu Sjeverne Makedonije, radi za IT kompaniju i pozna praktički svakoga tko u Sjevernoj Makedoniji vozi Teslu. U stalnom je kontaktu s njihovim vlasnicima, većinom mlađim ljudima. No, kako u Sjevernoj Makedoniji ne postoji službeni prodajni salon, odnosno distributer, desetoro Makedonaca je Teslu kupilo putem interneta.
Big Mac je danas sinonim za hamburgere, nešto posve uobičajeno što je u većini država svijeta posve jednostavno i sasvim prirodno naručiti. No po pitanju kupovine Tesle, to mnogo gdje još nije slučaj. Kompanija Tesla je – baš kao Nikola Tesla – u središte pozornosti stupila u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), otkuda se sada polako širi Adria regijom. Prodaja električnih automobila u regiji zaostaje. Najviše ih je registrirano u Hrvatskoj i Sloveniji, ali još uvijek znatno manje nego u državama Zapadne Europe. Provjerili smo tko u regiji vozi Teslu, kako je kupiti i po kojoj cijeni.
Tesla u Makedoniji način druženja
Slavčo Pop Goševski jedan je od prvih Makedonaca koji je u svoju zemlju uvezao Teslu. Svoje je iskustvo podijelio s novinarima Bloomberg Adrije. Ovaj 33-godišnjak iz Resna, grada na jugozapadu Sjeverne Makedonije, radi za IT kompaniju i pozna praktički svakoga tko u Sjevernoj Makedoniji vozi Teslu. U stalnom je kontaktu s njihovim vlasnicima, većinom mlađim ljudima. No, kako u Sjevernoj Makedoniji ne postoji službeni prodajni salon, odnosno distributer, desetoro Makedonaca je Teslu kupilo preko interneta.
Slavčo Pop Goševski jedan je od prvih Makedonaca koji je uvezao Teslu u zemlju. Kupio ju je na internetu.
Većina automobile naručuje iz Njemačke. Kako je vlasnika malo, međusobno se poznaju, druže i izmjenjuju svoja iskustva. Zašto je Pop Goševski odabrao upravo Teslu? Puno je pročitao o performansama tog automobila, a prilikom posjeta prijatelju u Dubaiju ga je i provozao. "Teslu imam od prošle godine. Nisam dugo premišljao jer sam bio siguran da želim taj auto. Kupio sam ga preko Tesline internetske stranice. Postupak je bio jako jednostavan, nalik online kupnji – u trima klikovima", kaže Pop Goševski.
Za svoju je Teslu dao 52 tisuće eura, povrh čega je za troškove uvoza, carine i drugih poreza platio još 12 tisuća eura. Električni su automobili u Sjevernoj Makedoniji oslobođeni trošarina. Prije dvije su godine u Sjevernu Makedoniju bile uvezene tri Tesle, a prošle godine ih je uvezeno 15, prema podacima makedonske carinske uprave. U Sjevernoj Makedoniji vozi se 150 električnih automobila, prema procjeni skopskog trgovca automobilima Olympia Motors Outleta. Tržišna i vozačka svijest o električnim automobilima nisu na zadovoljavajućoj razini, ali trgovci jesu zadovoljni. Prodaju i punionice. Prema njihovim izračunima, električna energija za 100 kilometara košta 1,6 eura. "Potrebne su tri do četiri brze punionice koje bi trebale biti postavljene na strateškim mjestima uz autocestu", procjenjuje Slavčo Mateski iz Olympia Motors Outleta.
U Sjevernoj Makedoniji ne postoji službeni Teslin servis – najbliži su u Grčkoj, Hrvatskoj i Sloveniji. "Ove godine ozbiljno razmišljamo o inicijativi kojom bismo postali Teslini serviseri s posebnom opremom i dijagnostikom za njihova vozila", dodaje Mateski. U Sjevernoj Makedoniji i nema Teslinih punionica, ali punionice drugih pružatelja usluga jesu kompatibilne i za punjenje Tesli.
Kako punjenje funkcionira u praksi? Pop Goševski kaže da auto uglavnom puni doma, na punionici od 11 kilovata. Puni li ga preko noći, dok je struja jeftinija, 100 kilometara vožnje košta ga pet eura.
Preskupo za Bosance
"Bosna i Hercegovina u usporedbi s Europom zaostaje po broju registriranih električnih vozila, infrastrukturi, poticajima i zakonodavstvu", rekli su za Bloomberg Adriju iz Udruženja za elektromobilnost Bosne i Hercegovine (BiH). "Razlog nezainteresiranosti građana za električna vozila prije svega je njihova cijena koja je viša od cijena vozila s motorima na unutarnje izgaranje. Osim toga, pri registraciji takvih vozila još uvijek nema popusta, tako da je cijena jednaka kao pri registraciji ostalih vozila", kaže Armin Hodžić, direktor sektora za energetiku u Udruženju.
Unatoč tome, u Bosni i Hercegovini vidljiv je u zadnjih pet godina napredak na području elektromobilnosti, iako je zaostatak za Europom i regijom još uvijek značajan. To potvrđuju i podaci o broju uvezenih električnih i hibridnih automobila. Od 2017. godine do danas uvezeno je 140 električnih i 1117 hibridnih vozila, prema podacima poreznih uprava BiH. Među njima prednjači Volkswagen, a automobila Tesla uvezeno je 13 komada..
Imaju poteškoća i s infrastrukturom jer je na 173 punionice 205 mjesta za punjenje. To je znatno manje od potrebnog, posebno zato što se pritom uglavnom radi o sporim privatnim punjačima na izmjeničnu struju (AC). Cijene punjenja ovise o lokaciji. Gdjegdje je besplatno, drugdje se plaća fiksni iznos, a ponegdje su u cijenu uključeni noćenje, servis vozila ili ručak. Punjenje vozila na punionicama Elektroprivrede BiH je svima besplatno.
Od prošle su godine subvencije dostupne samo u jednom bosanskohercegovačkom entitetu – Federaciji BiH (FBiH). Kupci električnih automobila ondje imaju pravo na subvenciju od oko 5.100 eura, a kupci plug-in i samopunjivih hibrida imaju pravo na oko 2.500 eura. Subvencije je dosad iskoristilo 65 kupaca. Iz Udruženja navode kako je ograničavajući čimbenik mjere nemogućnost prijave pravnih osoba na natječaj. "No ipak je vlada FBiH poduzela važan korak jer to nisu samo prve subvencije u BiH za kupnju električnog vozila, već i službeno određivanje i uključenje električnih vozila u okvire smanjenja zagađenja i postizanja ciljeva dekarbonizacije", poručuju.
Iz Udruženja unatoč poteškoćama razjašnjavaju kako se ulaganje u električna vozila ipak isplati. Energija za put od Sarajeva do Ptuja i nazad bi prema njihovim izračunima koštala 10,17 eura. Hodžić dodaje kako se u obzir trebaju uzeti i kapaciteti BiH za proizvodnju električne energije. "Budući da BiH izvozi električnu energiju te da se radi o domaćem proizvodu, elektrifikacija prijevoza bi povećala sigurnost elektroenergetskog sustava države, zbog čega bi dugoročno više ovisili o domaćem proizvodu", zaključuje Hodžić.
Uvoz u Srbiju zamršen
U Srbiji ne postoji službeni prodajni salon Tesle, pa nije moguće kupiti novo vozilo. "Kako bismo mogli uvesti Teslu, auto mora biti star barem šest mjeseci", pojašnjava Zoran Jeftić iz tvrtke BalkanPan, uvoznika Tesle u Srbiju. Potražnja za Teslama prema njegovim riječima postoji, ali je jako ograničena. Od svibnja 2021. je prodao 29 automobila. Većina uvezenih vozila dolazi iz Teslina salona u bavarskom Regensburgu. Cijene pola godine starih modela 3 kreću se od 55 do 70 tisuća eura, a tri do četiri godina starih modela S oko 60 tisuća eura, kaže pa dodaje kako Tesle starije od četiri godine ne prodaje.
Pritom upozorava da uvoz otežava više prepreka. Primjerice, srbijanske tvrtke ne mogu uvoziti Tesle. Stoga Jeftić u Njemačkoj ima poslovne partnere koji vozila kupuju od zastupnika pa ih zatim predaju njegovoj tvrtki. Tesle su u Srbiji rijetkost, a vlasnici im se trebaju poprilično namučiti ako bi ih željeli puniti na Teslinim Supercharger punionicama. U Srbiji je stoga ukupno registrirano 48 automobila marke Tesla. Prema službenim podacima Tesline internetske stranice, u Srbiji postoje tri Supercharger punionice. No ograničen broj punionica nije jedino što bi vozače moglo smesti.
Dvije od triju lokacija punionica krivo su označene. Adresa punionice kod beogradske IKEA-e je točna, ali je na zemljovidu prikazana netočno, na drugom kraju Beograda, gdje punionice uopće nema. Na zemljovidu je još jedna punionica također nepravilno označena u središtu Beograda, gdje je također nema.
Hrvatska dobila poslovnicu
Ako u prethodno navedenim zemljama postoje poteškoće s kupnjom Tesle, u Hrvatskoj je priča posve drukčija. Hrvatski poduzetnik Saša Cvetojević jedan je od pionira regionalne elektromobilnosti. Prvu je Teslu model S kupio još 2014. godine, a krajem 2022. godine očekivao novu Teslu. Zanimalo nas je što je po njegovu mišljenju u Teslama toliko bolje nego u drugim proizvođačima električnih automobila. Kao iz topa je naveo mrežu brzih punionica, odličnu premreženost istosmjernih punionica u hotelima, restoranima i kampovima te daleko najbolje korisničko iskustvo na njima. I to sve bez aplikacija i zamršenih prijava za punjenje, što drugi proizvođači tek najavljuju.
"Tesla ima najbolje korisničko sučelje i sve je tako jednostavno, zabavno i intuitivno da je većina drugih automobila u usporedbi s njom kao Nokia u usporedbi s iPhoneom." Dodaje kako je infrastruktura za električna vozila u zadnjih deset godina prešla od nule do razmjerno zadovoljavajućeg broja punionica za sadašnji broj vozila. Ubrzano se grade i nove punionice, uključujući brze, u mjestima uz glavne prometnice i autoceste. Pritom se proširuju i postojeće lokacije.
"U taj je proces već uključeno preko deset različitih tvrtki koje u tome vide poslovnu priliku", rekao nam je te istaknuo inicijativu društva Strujni krug koje lobira za postavljanje većeg broja punionica na javne rasvjetne stupove kako bi se stanovnicima stambenih zgrada olakšao pristup tim uslugama.
U Hrvatskoj su 2021. prodane 234 Tesle, a u prvih devet mjeseci 2022. njih još 157, prema podacima tvrtke Promocija Plus. Broj registracija je u rujnu zbog državnih subvencija skočio za 109 jedinica.
Hrvatski vozači Tesle su do prije nekoliko mjeseci na servis morali odlaziti u austrijski Graz. To se prošle godine promijenilo otvaranjem prodajno-servisnog centra. Tesla Hrvatsku sada i službeno smatra svojim tržištem, pa su joj usluge dostupne kao i drugdje po svijetu. "Sa servisom i rezervnim dijelovima nema više problema nego u ostatku industrije. Svima su određeni dijelovi problematični, Tesla i električni automobili tu nisu iznimka",dodao je Cvetojević. Problematičnim smatra europsko zakonodavstvo koje Tesli brani korištenje određenih funkcija dostupnih u SAD-u. Pritom prije svega misli na sustave za pomoć u vožnji. "Teslin sustav poluautonomne vožnje Autopilot je zbog loše regulative i zabrana preograničen", zaključio je.
Slovenija prva na Teslinu zemljovidu
Teslina povijest u Sloveniji počinje 2010. godine, kad je prvo njeno vozilo – Teslu Roadster – u državu dovezao Roman Bernard, obožavatelj Tesle koji je kasnije s Damianom Merlakom osnovao tvrtku Ngen. Tvrtka je prije svega poznata po najvećoj bateriji u Europi sastavljenoj od Teslinih baterija. Bernard je uvršten među TOP 50 ljudi regije koji su obilježili prošlu godinu te će joj i 2023. krojiti sudbinu. Jedan od prvih vlasnika Tesle bio je i kriptomilijunaš te suosnivač kriptomjenjačnice Bitstamp Damian Merlak. On je s prvim zarađenim milijunom kupio Teslu model S. U to su vrijeme, prije deset godina, Tesle u Sloveniji bile rijetkost, a još više u regiji. Njihov je broj u Sloveniji počeo primjetno rasti 2018. godine, kad je na tržište došao cjenovno pristupačniji model 3.
U Sloveniji je Tesla, barem službeno, najdulje prisutna u usporedbi s državama regije. Teslin je prodajno- servisni salon otvoren 2020. godine. Prije toga su kupci trebali iznaći dosta strpljivosti i domišljatosti – kako u nekim državama trebaju i danas. Tesline je modele bilo moguće naručiti preko interneta, pri čemu su automobili dostavljani u Nizozemsku, a za prijevoz do Slovenije i plaćanje carine se kupac trebao sâm pobrinuti. Uvozom su se neko vrijeme bavile i tvrtke koje su preuzele uloge posrednika. Slovenski su se vlasnici za servisiranje svojih Tesli prije 2020. trebali voziti do najbližih servisnih centara u Grazu ili Padovi.
U Sloveniji je 2022. godine prvi put registrirano preko dvije tisuće električnih automobila, što je gotovo pet posto tržišnog udjela. U 2021. godini su prvi put registrirana 1682 električna automobila, a od toga 256 Tesli. U prvih 11 mjeseci 2022. ih je na ceste izašlo 413, a od 2010. godine sveukupno 938. Tesle na slovenskim cestama stoga više nisu rijetkost.
Pitanje za Elona Muska
Kupovina u Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji preko službenih Teslinih kanala nije moguća. Barem ne zasad. Raspored punionica je dobar pokazatelj položaja određene države na Teslinu zemljovidu, a potom i internetska trgovina. Međutim, to i dalje znači uvoz u vlastitom aranžmanu. Nije poznato kako se u Tesli odlučuju gdje otvoriti prodavaonicu. Na to svakako utječe potražnja. U kompaniji komuniciraju šutnjom. Pitanja o planovima širenja u države regije nisu željeli komentirati. Nisu komentirali ni cjenovne politike. U Tesli odlučuje i odgovara isključivo Elon Musk koji je u zadnje vrijeme (pre)zauzet vođenjem društvene mreže Twitter koju je bio kupio za 44 milijarde dolara.
Tesla kao Big Mac
Slično kako Economist objavljuje Big Mac indeks koji mjeri neslužbeni paritet kupovne moći među zemljama, mi smo izračunali indeks cijena za Teslin model Y. Prodaje se u 42 države. Za referentnu smo državu odabrali Njemačku, najveće europsko tržište s Teslinim proizvodnim pogonom. Hrvatski i slovenski kupac za Teslu u osnovnoj, odnosno najjeftinijoj verziji sa stražnjim pogonom treba izdvojiti 46.990 eura. To je dvije tisuće eura više nego u Njemačkoj. U Mađarskoj je tri tisuće eura skuplja.
U Europi je model Y najjeftiniji u Slovačkoj i baltičkim zemljama, gdje je njegova cijena 39.990 eura, što je vjerojatno posljedica činjenice što kompanija u tim zemljama nema prodajno, odnosno dostavno mjesto. Automobili pojedinaca koji Teslu naručuju preko slovačke internetske trgovine dostavljaju se u Nizozemsku, gdje je Teslin europski distribucijski centar. Prijevoz automobila do države kupac mora sâm organizirati.
Razlike u cijenama među državama mogu biti ogromne, kako je vidljivo iz grafa, za što postoji više razloga. Na cijenu najznačajnije utječu porezi. Otočni grad-država Singapur poznat je po iznimno visokim porezima. Stoga je udio vlasnika automobila izvanredno nizak i iznosi tek nešto više od deset posto. Vozila se visoko oporezuju i u Izraelu, gdje vlada ljude želi prisiliti na uporabu javnog prijevoza. Kupac pri kupovini automobila u Izraelu mora platiti do 83 posto poreza.
U suradnji s Aleksandrom Tomić, Mirelom Haskić-Sušom, Vanjom Popović i Mirom Soldićem
Tekst preveo Daniel Pavlović
