Prije dvije godine, u ovo doba, maturalna haljina moje kćeri bila je gotovo spremna jer je još prije Nove godine znala što želi. Teži dio bio je izbor fakulteta. Na pitanje je li već odlučila, i u svibnju sam dobivala isti odgovor: „Molekularna biologija, farmacija, kemija, medicina. Ne znam. Vidjet ćemo. Ima vremena.“
Kad se moja generacija upisivala na fakultet, u svibnju više nije bilo vremena jer su upisi bili u lipnju. Današnjim maturantima, barem u Sjevernoj Makedoniji, lakše je jer rezultate državne mature čekaju do srpnja, a prijave i upisi na fakultete su krajem kolovoza. Bilo je to dugo, toplo ljeto, a odluka je pala na farmaciju.
Način upisa na fakultet u zemljama Adria regije razlikuje se. U Sjevernoj Makedoniji polaže se državna matura i rezultat s mature je s uspjehom iz srednje škole uglavnom presudan za upis – prijemnih ispita nema. U dvjema zemljama članicama Europske unije, Hrvatskoj i Sloveniji, različita su rješenja: u obje se također polaže državna matura i u obje proces prijave za visoko obrazovanje počinje u veljači. Razlika je u tome što u Sloveniji nema prijemnih ispita, dok su ih u Hrvatskoj uveli brojni fakulteti, ovisno o atraktivnosti i/ili o specifičnim vještinama koje traže.
U Bosni i Hercegovini se ne polaže državna matura, a za upis su presudne ocjene iz srednje škole. Prijemni ispiti organiziraju se samo na fakultetima na kojima postoji veći interes od broja slobodnih mjesta. Ni u Srbiji nema državne mature – tamo maturanti polažu prijemne ispite.
Što je potrebno za kvalitetno obrazovanje?
Razlikuje se i kvaliteta sveučilišta u regiji. Prema The Academic Ranking of World Universitiesu (ARWU), poznatijem kao Šangajska lista najboljih sveučilišta, među prvih tisuću našla su se samo četiri sveučilišta iz Adria regije.
U prvih 500 rangirana su sveučilišta u Beogradu i Zagrebu. Sveučilište u Ljubljani prema listi za 2024. godinu nalazi se između 501. i 600. mjesta. Srpski studenti imaju još jednu opciju među tisuću najboljih – Sveučilište u Novom Sadu, koje je rangirano između 901. i tisućitog mjesta.
Prema drugoj prestižnoj ljestvici, Timesovu rangiranju Higher Education World University za 2025. godinu, najbolje rangirana sveučilišta iz regije ona su iz Ljubljane i Nove Gorice, koja su ušla među prvih tisuću.
Prema posljednjem izvješću Webometricsa iz siječnja ove godine, koje je obuhvatilo gotovo 32 tisuće visokoobrazovnih institucija širom svijeta, Bosna i Hercegovina ima 46 sveučilišta. Na toj ljestvici najbolje su rangirana državna sveučilišta. Tako je Sveučilište u Sarajevu (UNSA) na 1478. mjestu, što ga čini najbolje rangiranim u BiH. Slijedi Sveučilište u Istočnom Sarajevu koje trenutačno zauzima 2698. mjesto, što je poboljšanje od čak tri tisuće mjesta u odnosu na izvješće iz srpnja.
Bloomberg
Na istoj ljestvici najveće makedonsko sveučilište Svetih Ćirila i Metoda nalazi se ispod 1500. mjesta (1554. u siječnju ove godine). Prema Borči Davitkovskom, umirovljenom profesoru i bivšem dekanu Pravnog fakulteta Justinijan Prvi u Skoplju, kvaliteta visokog obrazovanja u Sjevernoj Makedoniji opala je nakon 2000. godine, odnosno s promjenom zakona o visokom obrazovanju. Izmjene su otvorile vrata osnivanju novih javnih i privatnih sveučilišta, što je stvorilo nelojalnu konkurenciju, kaže Davitkovski.
„Dopuštena je akreditacija niza privatnih sveučilišta koja nisu ispunjavala ni minimalne uvjete za bavljenje visokoobrazovnom djelatnošću. Tako su se diplome doslovno kupovale novcem, a te su diplome, nažalost, masovno koristili stranački kadrovi za zapošljavanje u javnom sektoru“, rekao je profesor za Bloomberg Businessweek Adriju.
Situaciju je dodatno pogoršala odluka vlade o osnivanju još nekoliko javnih sveučilišta, s profesorima stranačkog porijekla.
„Osnovni uvjet za osnivanje javnog sveučilišta je jedno na dva milijuna stanovnika. Kod nas, na 1,8 milijuna stanovnika, imamo pet novih javnih sveučilišta, pa se proračunski kolač koji je ranije išao na jedno ili dva sveučilišta sada dijeli na šest ili sedam dijelova, dok su izdvajanja za visoko obrazovanje ostala nepromijenjena“, kaže Davitkovski.
Za više pozicije na međunarodnim rang-listama, potrebni su nam dodatni „znanstveni projekti, znanstveni članci u Web of Scienceu, gdje je minimalna cijena objave članka 500 dolara, što nažalost trenutačno moraju plaćati sami autori, a to za mlađe istraživače znači čitava mjesečna plaća. Bez novca nema ništa, a država mora intervenirati ako želi prava sveučilišta“, kaže.
U makedonskom ministarstvu obrazovanja i znanosti unapređenje statusa sveučilišta na međunarodnim rang-listama je prioritet. Od siječnja ove godine plaće sveučilišnih profesora povećane su za 14 posto, a administrativnog osoblja za osam posto. U tijeku je i izrada novog zakona o visokom obrazovanju koji će osigurati više prava i mogućnosti za profesore i studente te potaknuti veći angažman upravo u smjeru podizanja kvalitete obrazovnog i znanstvenog procesa u visokom obrazovanju.
„Potrebna je modernizacija studijskih programa, a to su inicijative koje trebaju poteći od samih visokoobrazovnih ustanova. Naravno, ministarstvo će ih podržati. Razmatramo i nove modele akreditacije i evaluacije visokog obrazovanja koji bi trebali unaprijediti te procese“, poručuju iz ministarstva za Bloomberg Businessweek Adriju.
Od prošle godine provode se i pojačane kontrole visokoobrazovnih i znanstvenih ustanova, a „dosad je zatvoreno 10 privatnih znanstvenih instituta – neki zbog neaktivnosti, a većina zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta za rad. Zakoni vrijede za sve i moraju se poštovati, a kvantiteta mora biti zamijenjena kvalitetom“, kažu u ministarstvu.
Koji su fakulteti najatraktivniji?
Srpski studenti najbrojniji su u regiji. Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), na svim razinama studija u Srbiji upisano je 249.626 studenata.
Bloomberg
Fakultet organizacijskih znanosti, Elektrotehnički fakultet, Medicinski i Stomatološki fakultet u Beogradu, kao i Arhitektonski fakultet, najtraženiji su među srpskim studentima, pokazuju podaci s posljednjeg upisnog roka. U akademskoj godini 2024./2025. psihologija je također bila popularan studijski program na državnim sveučilištima, s 4,5 kandidata po mjestu. Grafički dizajn, medicina, farmacija i odnosi s javnošću (PR) također su bili traženi.
Posljednji upisni rok pokazao je pad interesa mladih za tehničke znanosti, unatoč velikom potencijalu za zapošljavanje u tom području. IT programi, iako i dalje među najpopularnijima s 5710 prijava, bilježe značajan pad interesa u odnosu na prošlu godinu, kada se za IT programe prijavilo 6997 maturanata. Čini se kao da se kriza iz IT industrije prelila i na IT obrazovanje.
„Još uvijek postoji slab interes za prirodne znanosti, osobito za nastavničke smjerove“, navodi se u analizi portala za razvoj karijera mladih Startuj Infostud.
Za iste smjerove nema interesa ni u Sjevernoj Makedoniji. Makedonska redakcija Bloomberg Adrije nedavno je pisala da interesa nema za fiziku, matematiku i kemiju, a smanjuje se i broj studenata na biologiji i geografiji. Ne pomažu ni državne stipendije od 300 eura mjesečno za studente s barem dobrim prosjekom.
„Na nijednom od nastavničkih smjerova ne popunjava se u potpunosti predviđena i odobrena kvota. Naime, posljednjih godina broj upisanih studenata kreće se od oko tri do otprilike deset studenata godišnje po smjeru. No mora se napomenuti da neki od njih iz različitih razloga odustaju od studija i na kraju broj diplomiranih ne odražava broj onih koji su se upisali“, izjavio je tada dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Skoplju Davorin Trpeski.
Prema podacima portala Studij.hr za upise 2025. godine, među najpoželjnijim preddiplomskim studijima, prema omjeru prvih izbora i broja mjesta, nalaze se gluma na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i logopedija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Za samo 12 mjesta na glumi prijavilo se 99 kandidata (8,25 kandidata po mjestu), dok se 354 kandidata prijavilo za 50 mjesta na logopediji (7,08 po mjestu).
S druge strane, prema apsolutnom broju prijava, prednjače tehnički i medicinski studiji. Fakultet elektrotehnike i računarstva zabilježio je najveći broj prijava kao prvi izbor, čak 769 prijava za 650 mjesta. Slijede Medicinski fakultet u Zagrebu (631), Arhitektonski fakultet (429) i ponovno logopedija (354).
Zanimljivo je primijetiti da neki visokokonkurentni studiji, poput glume i vojnog pilotiranja, imaju vrlo ograničene kvote, što dodatno povećava njihovu atraktivnost. Istovremeno, tradicionalno masovni studiji poput ekonomije i prava bilježe niže brojke, što može ukazivati na promjene u percepciji atraktivnosti određenih zanimanja.
Državni fakulteti su najatraktivniji, ali padaju mitovi i o privatnima
Posljednjih godina raste interes za privatno studiranje u svim zemljama, no i dalje su državni fakulteti najatraktivniji. U Hrvatskoj više od 83 posto studenata studira na državnim fakultetima i sveučilištima. Privatne visokoobrazovne ustanove, uključujući privatna sveučilišta i veleučilišta, pohađa manje od 15 posto studenata. Gotovo svi studenti studiraju prema Bolonjskom sustavu. Ipak, prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, 2023. godine zabilježen je porast interesa za privatne visokoobrazovne ustanove. Pravo na upis imao je 1651 kandidat, što je 243 više nego prethodne godine.
Privatni fakulteti u Zagrebu nude programe na engleskom jeziku, a neka sveučilišta nude dvostruke diplome ili jamče međunarodno priznanje i konkurentnost. Na primjer, RIT Croatia, hrvatska verzija američkog Rochester Institute of Technologyja (rangiran između 601. i 800. u Timesovu rangiranju Higher Education za 2025. godinu) – surađuje s renomiranim američkim i europskim tvrtkama i nudi diplomu priznatu u SAD-u i Hrvatskoj. Zagrebačka škola ekonomije i managementa godinama gradi reputaciju ozbiljne poslovne škole s međunarodnim akreditacijama.
Unatoč činjenici da je javno obrazovanje u Hrvatskoj besplatno, privatni fakulteti uspijevaju zauzeti sve veći dio tržišta zahvaljujući praktično orijentiranim programima, snažnim vezama s gospodarstvom i predavanjima koja često drže stručnjaci iz industrije.
Ti studiji često nude kombinaciju teorije i prakse, izravan kontakt s poslodavcima i projektima, fleksibilnu i modularnu nastavu (pogodnu i za zaposlene), predavanja na engleskom jeziku i međunarodnu akreditaciju. Dodatno, privatna sveučilišta naglašavaju mogućnost bržeg ulaska na tržište rada zahvaljujući mreži partnera i mentora iz industrije.
Prvi privatni fakultet u Srbiji otvorio je svoja vrata studentima 1994. godine, a u posljednjih 30 godina broj privatnih visokoobrazovnih ustanova stalno raste. Prema podacima srbijanskog ministarstva obrazovanja, 2014. godine bila su akreditirana dva privatna sveučilišta i 18 fakulteta. Deset godina kasnije, u Srbiji je akreditirano 12 privatnih sveučilišta u sklopu kojih djeluje 46 fakulteta, 15 viših škola i devet stručnih visokih škola.
Činjenica je da privatni fakulteti privlače mlade ljude prednostima koje mogu ponuditi samo neki državni fakulteti, kao što su najsuvremenija oprema, nastavne metode i partnerstva s drugim sličnim institucijama u inozemstvu. No treba istaknuti i da određen broj studenata završava na privatnim sveučilištima jer se nisu uspjeli upisati na željeni studij na državnim sveučilištima.
Iako se u Srbiji često može čuti mišljenje da su privatni fakulteti lakši od državnih i da je diploma s privatnog fakulteta skupi komad papira koji olakšava prolazak kroz život, statistike o prosječnom trajanju studiranja i prosječnim ocjenama tijekom studija, prema podacima ministarstva obrazovanja, ne razlikuju se mnogo između privatnih i državnih fakulteta u Srbiji.
Na primjer, na najbrojnijem državnom sveučilištu u Beogradu, prosječno trajanje studiranja 2023. godine bilo je 4,52 godine, dok je prosječna ocjena bila 8,67 (vrlo dobar).
S druge strane, na najvećem privatnom sveučilištu Singidunum, iste godine prosječno trajanje studija bilo je 4,1 godinu, a prosječna ocjena 8,26 (vrlo dobar).
Trenutačno u Sloveniji djeluju tri javna sveučilišta i više od 40 privatnih visokoobrazovnih ustanova koje zajedno obrazuju oko 80 tisuća studenata. Među privatnim sveučilištima ističe se Nova univerza, koja uključuje više fakulteta i uglavnom je fokusirana na društvene znanosti. Među većim privatnim sveučilištima su Fakultet za primijenjene društvene studije u Novoj Gorici, Fakultet za medije i Međunarodni fakultet za društvene i poslovne studije u Celju.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u akademskoj godini 2023./2024., u zimskom semestru bilo je upisano 71.862 studenata, od čega 62.150 studenata u svim godinama studiranja, a 9712 u završnoj godini. Više od 55 tisuća studenata studira na javnim ustanovama, dok ostali studiraju na privatnim institucijama.
Depositphotos
Javna sveučilišta u Sjevernoj Makedoniji nisu besplatna. Studiranje u državnoj kvoti iznosi 200 eura godišnje, dok je za one koji nisu dobili mjesto u toj kvoti godišnja školarina dvostruko veća. Oko 80 posto svih studenata upisano je na državna sveučilišta. Od ukupno 52.316 studenata u akademskoj godini 2023./2024., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 11.539 studenti su privatnih sveučilišta.
Raste interes za studiranje u inozemstvu
U Sjevernoj Makedoniji svi studiraju, odnosno barem se tako mogu protumačiti statistički podaci. U školskoj godini 2023./2024. u četvrti razred srednje škole upisalo se 15.487 učenika, a u istoj akademskoj godini više od 15,3 tisuće studenata upisalo je prvu godinu studija.
Za razliku od Sjeverne Makedonije, u Srbiji brojke pokazuju da je ukupan broj studenata smanjen za više od šest tisuća u posljednjih sedam godina, što znači da mladi očito ne prepoznaju da visoko obrazovanje vodi do bržeg zapošljavanja i boljih uvjeta rada.
Posebno je vidljiv pad broja upisanih studenata na Sveučilištu u Beogradu u usporedbi s drugim sveučilištima u Srbiji, gdje je u školskoj godini 2023./2024. bilo 90.152 studenata, dok ih je 2017./2018. bilo 100.271, što je pad od više od deset tisuća, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, u zimskom semestru akademske godine 2023./2024. upisana su 148.383 studenta, što je 3444 manje nego prethodne godine (2022./2023.: 151.827), a više od 6,5 tisuća manje nego u školskoj 2021./2022. (154.894).
Studiranje izvan Hrvatske, barem jedan semestar, danas je lakše nego ikad zahvaljujući programima poput Erasmusa+. Sve veći broj studenata odlučuje se na takve vrste mobilnosti, a najpopularnije destinacije i dalje su zemlje Europske unije poput Španjolske, Italije, Portugala i Njemačke.
Na primjer, sa Sveučilišta u Zagrebu u zimskom semestru 2024./2025. na razmjenu u EU otišlo je 270 studenata, dok je u Zagreb u istom razdoblju stiglo čak 550 stranih studenata, većinom preko programa Erasmus+.
Sličan trend vidljiv je i na Sveučilištu u Dubrovniku, kamo je prošle godine na razmjenu otišlo 57 studenata, a Dubrovnik je ugostio 162 strana studenta, najviše iz SAD-a, Poljske, Češke, Italije, Njemačke i Španjolske. Sveučilište u Rijeci bilježi visoku mobilnost – čak 400 studenata otišlo je na razmjenu, dok je 470 stranih studenata došlo u Rijeku na boravak ili praksu.
Ipak, mobilnost unutar regije (Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo) i dalje je vrlo ograničena. Ove godine samo 27 studenata sa Sveučilišta u Zagrebu otići će u neku od navedenih zemalja, od čega će njih 25 otići u Sloveniju. S druge strane, 23 studenta iz regije doći će u Zagreb, najviše iz Slovenije (12), zatim iz BiH, Kosova, Crne Gore i Albanije.
Na Sveučilištu u Dubrovniku brojke su još skromnije – samo nekoliko studenata sudjeluje u razmjeni sa Slovenijom i Crnom Gorom, dok nije bilo mobilnosti iz drugih zemalja. Ipak, desetak studenata iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore redovito dolaze u Dubrovnik putem programa Erasmus.
Svake godine nekoliko tisuća studenata iz Srbije odlučuje nastaviti svoje akademsko obrazovanje u Europi, jer je školarina ista ili niža nego u Srbiji, a na nekim mjestima studiranje je čak i potpuno besplatno.
Tako je, na primjer, u Sloveniji, koja je ukinula školarine i za domaće i za strane studente, u pokušaju da omogući pristup visokom obrazovanju što većem broju mladih ljudi.
„Interes srpskih studenata za studiranje u Italiji i Sloveniji, ali sve više i u Mađarskoj, raste jer studenti i roditelji vjeruju da za istu ili sličnu školarinu dobivaju mnogo bolju kvalitetu obrazovanja, studentske usluge i praksu u inozemstvu. Ako fakultet pomogne studentu da se lakše poveže s gospodarstvom i lakše nađe posao, to se mora uzeti u obzir pri odabiru fakulteta“, objašnjava Ana Marija Kopert, direktorica centra za studiranje u inozemstvu Ino Edukacija.
Prema podacima Studentske organizacije Slovenije i Instituta za statistiku, otprilike dva posto svih slovenskih studenata tijekom cijelog trajanja studija odlazi na studij u inozemstvo, što znači oko 1,6 tisuća studenata.
Dodatno, program Erasmus+ i drugi omogućuju kratkoročnu studijsku razmjenu ili stručnu praksu u inozemstvu, u kojoj sudjeluju i slovenski studenti. Najviše slovenskih studenata studira u Austriji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i SAD-u.
U Sloveniji ima znatno više stranih studenata, a njihov broj iz godine u godinu raste. Njihov udio iznosi gotovo 14 posto.
U akademskoj godini 2023./2024., prema podacima slovenskog ministarstva za visoko obrazovanje, znanost i inovacije, u slovenskim visokim učilištima studirao je 9681 strani student; 1703 iz zemalja EU-a i 7978 iz zemalja izvan EU-a.
U BiH studira oko pet tisuća stranih studenata, uglavnom iz Hrvatske i Srbije, prema procjeni platforme za pretraživanje visokog obrazovanja Eruder. Najveći broj stranih studenata studira na sveučilištima u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, gdje su evidentirani studenti iz oko 30 zemalja svijeta. Na Sveučilištu u Sarajevu strani studenti čine oko tri posto ukupnog broja studenata, a trenutačno ih ima 667.
Sveučilište u Mostaru bilježi najveći broj stranih studenata, njih oko dvije tisuće, što je 20 posto ukupnog broja studenata. Na tom sveučilištu studira oko 1,65 tisuća studenata iz susjedne Hrvatske. Ostali su studenti iz Crne Gore, Srbije, Njemačke, Švedske, Austrije, Italije, Švicarske, Mađarske, pa čak i iz dalekih zemalja poput Iraka, Libije, Brazila, Australije, SAD-a i Kanade. Važno je istaknuti da velik broj studenata iz Srbije studira na Sveučilištu u Banjoj Luci, ali imaju isti status kao studenti iz Republike Srpske te se ne vode kao strani studenti. Osim u BiH, veliki broj domaćih studenata odlazi na studij u Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju.
U pripremi teksta sudjelovali su: Antonija Tušek (Hrvatska), Urban Červek (Slovenija), Mirela Haskić Suša (BiH) i Dragana Tomić (Srbija).
.webp){kind=icon}
