Njemački kratki eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom završen je, ali za mnoge tvrtke koje su sudjelovale, više nema povratka. "Više ne želim raditi petkom. Jednostavno ne želim", govori Sören Fricke, suosnivač tvrtke za organizaciju događaja Solidsense. "Petak je zapravo postao treći dan vikenda. Radiš samo ako nema druge opcije."
Solidsense je jedna od 45 tvrtki koje su sudjelovale u šestomjesečnom probnom razdoblju tijekom kojeg su zaposlenici radili manji broj sati, ali su i dalje dobivali punu plaću. Prema podacima iz izvješća koje su organizatori eksperimenta objavili 18. listopada, na kraju je 73 posto sudionika izjavilo da je spremno tu promjenu učiniti trajnom ili produljiti eksperiment.
Pilot-projekt u Njemačkoj drugi je najveći koji je pokrenuo 4 Day Week Global – lobistička organizacija sa sjedištem u Novom Zelandu koja je provodila eksperimente u zemljama kao što su Portugal, Južnoafrička Republika i UK. Kad je riječ o njemačkom eksperimentu, organizator se udružio sa Sveučilištem Münster i konzultantskom tvrtkom Intraprenör sa sjedištem u Berlinu.
Rezultati su potvrdili ono čemu su se sudionici nadali. Kraći radni tjedan doveo je do poboljšanja fizičkog zdravlja i mentalne dobrobiti zaposlenika. I poslodavci su osjetili prednosti: njih 70 posto navelo je da je bilo lakše zapošljavati nove radnike nakon prelaska na četverodnevni radni tjedan – što je blagodat u zemlji u kojoj se mnoge industrije žale da intenzivna potražnja za talentima povećava troškove. Desetak sudionika navelo je detaljne podatke o svojim financijskim rezultatima, koji su pokazali da su dobit i prihod općenito ostali stabilni.
Njemački istraživači uključeni u ispitivanje odlučili su osmisliti rigorozniji eksperiment od onih koje je 4 Day Week Global proveo u drugim zemljama. Koristili su uzorke kose kako bi mjerili razinu kortizola, hormona koji se oslobađa kao odgovor na stres, te su analizirali podatke prikupljene pametnim satovima koji su pokazali da zaposlenici prosječno spavaju 38 minuta više tjedno i da su povećali svoju fizičku aktivnost.
Istraživači su obavili i više od 600 intervjua, a rezultate su usporedili s kontrolnim skupinama u tvrtkama u kojima nisu svi zaposlenici sudjelovali u eksperimentu. u kojima nisu sudjelovali svi zaposlenici.
Nisu sve tvrtke dovršile eksperiment. Dvije su odustale na pola puta, navodeći ekonomske poteškoće (koje nisu nužno povezane sa smanjenjem broja radnih sati) ili slabu podršku zaposlenika. Od preostalih tvrtki, njih 20 posto odlučilo je vratiti se na petodnevni standard – što je veći udio nego u drugim pilot-projektima koje je organizirao 4 Day Week Global.
"Još uvijek ne mislim da svim njemačkim tvrtkama treba četverodnevni radni tjedan", izjavila je Julia Backmann, istraživačica na Sveučilištu Münster i voditeljica istraživanja. "Ali trebao bi tvrtkama koje bi htjele učiniti nešto za svoje zaposlenike ili za svoju privlačnost kao poslodavca."
Ti zaključci dolaze u nezgodnom trenutku za njemačke tvrtke. Prema analitičarima koje je anketirao Bloomberg, najveće europsko gospodarstvo prolazi kroz blagu recesiju zbog kombinacije čimbenika koji uključuju prekid isporuke jeftinog ruskog plina, razočaravajuću veliku potražnju za kineskim proizvodima i nedostatak kvalificiranih radnika. Volkswagen, najveći proizvođač automobila u zemlji i industrijski predvodnik, upozorio je da će prvi put možda trebati zatvoriti tvornice u svojoj zemlji.
Istaknute osobe iz gospodarstva i vlade savjetovale su izbjegavanje šireg uvođenja četverodnevnog tjedna. Christian Lindner, ministar financija, izjavio je da manje rada šteti napretku, a Christian Sewing, glavni izvršni direktor Deutsche Banka, da se zemlja treba pripremiti za to da se "radi više i teže". Zalaže se za produljenje radnog tjedna.
Zaposlenici u tvrtki Solidsense s tim se ne slažu – a ne slažu se ni njihovi šefovi. Ured u Stuttgartu od ožujka je petkom uglavnom prazan. Kraći tjedan omogućio je da 18 zaposlenika tvrtke odlazi u teretanu, provodi više vremena sa svojom obitelji ili se bavi hobijima. Even Fricke je, na svoje iznenađenje, uspio većinu vremena petkom posvetiti svojem hobiju – popravljanju starinskih automobila. A i dalje se očekuje da će tvrtka ove godine zabilježiti povećanje prihoda od 40 posto. "Četverodnevni radni tjedan čak nam je ekonomski isplativ", kaže, navodeći "drastično" povećanje produktivnosti. "Kad smo prije nekoliko mjeseci s cijelim timom raspravljali o produljenju eksperimenta, zaključak je bio jasan: naravno da nastavljamo."
Kako bi takve koristi bile moguće, potreban je cijeli niz prilagodbi. U Solidsenseu su ukinuti nepotrebni sastanci, a umjetna inteligencija koristi se za obavljanje sitnih zadataka, kao što je uređivanje popisa u Excelu. O promjeni su obavijestili i klijente – u potpisu e-pošte tako sada piše: "Imajte na umu da se naše radno vrijeme možda ne podudara s vašim."
Promjena nije prošla dobro kad je riječ o Eurolamu, proizvođaču prozora sa sjedištem u Wiegendorfu. Henning Röper, izvršni direktor, kaže da je u početku bio uzbuđen što će doći do povećanja broja kandidata za posao, kako u kvaliteti tako i u kvantiteti. Govori da je odjednom imao "luksuz odbiti ljude", nešto što si nije mogao priuštiti prethodnih godina. Eurolam, kao i mnogi njemački poslodavci, suočavao se s nedostatkom kvalificiranih radnika, što je velikim dijelom uzrokovano smanjenjem broja stanovnika. U kombinaciji s visokom inflacijom, to je osnažilo radnike u čitavom nizu industrija da zahtijevaju velika povećanja plaća i bolje uvjete rada.
Ipak, kako je eksperiment napredovao, Röper je počeo uviđati nedostatke. Skraćeni radni tjedan otežavao je usklađivanje redovnih narudžbi s nepredviđenim poslovima, poput popravka neispravnih proizvoda koje su klijenti vratili. Tvrtka je čak zabilježila porast izostanaka zaposlenika u svojoj proizvodnoj jedinici, budući da je više njih odlazilo na bolovanje.
Najava da se tvrtka vraća na petodnevni radni tjedan naišla je na "šok i nevjericu", kaže Röper. Eurolamovi uredski zaposlenici uglavnom su bili razočaraniji od tvorničkih radnika, dodaje, iako je primijetio da je njegov zaposlenik s najdužim radnim stažom u proizvodnji opisao četverodnevni radni tjedan kao najbolju stvar koja mu se dogodila u karijeri.
Organizatori pilot-projekta rekli su da su drugi sudionici bili zabrinuti zbog toga što je gubitak radnog dana smanjio njihovu fleksibilnost da se nose s nepredviđenim događajima, kao što je kvar opreme ili kašnjenje isporuke dobavljača. Unatoč poboljšanjima u zdravlju i mentalnoj dobrobiti, nije bilo znatnije razlike u ukupnim danima bolovanja, što je sasvim suprotno padu od 65 posto kad je riječ o odsutnosti s posla zabilježenom tijekom pilot-projekta u UK-u.
Samo to otkriće moglo bi odvratiti druge poslodavce od eksperimentiranja s četverodnevnim radnim tjednom. Prema izvješću osiguravajućeg društva AOK, broj dana bolovanja zaposlenika u Njemačkoj u prvih osam mjeseci tekuće godine izjednačio se s najvišom vrijednosti zabilježenom 2023., a sigurno će se još povećati s dolaskom zime. Prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i sigurnost na radu, njemački radnici bili su 2022. odsutni prosječno 21,3 dana, što je nevjerojatnih 207 milijardi eura (220 milijardi dolara) gubitka u dodanoj vrijednosti.
Unatoč općenito povoljnim rezultatima, menadžeri u Solidsenseu primijetili su da automatizacija jednostavnih, ali dugotrajnih poslova, ili angažiranje vanjskih izvođača za njihovo rješavanje, zaposlenicima na njihovu popisu obveza ostavlja izazovnije zadatke. Time je vrijeme u uredu postalo više mentalno iscrpljujuće. Fricke je odlučio Solidsenseov eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom produžiti do veljače kako bi utvrdio može li izdržati mjesece koji su tradicionalno najprometniji, od rujna do prosinca.
U Eurolamu, radnici su se vratili na petodnevni radni tjedan, iako imaju mogućnost ranijeg odlaska petkom ako su odradili potreban broj sati. Röper kaže da je još uvijek u potrazi za novim modelom rada. "Samo zato što ovo sada nije upalilo, ne znači da ne treba biti otvoren prema novim rješenjima", ističe. "Ne dozvoliti promjene znači stajati na mjestu, a to onda znači zaostajanje."