Rusku agresiju na Ukrajinu u jednakoj mjeri određuju događaji u zraku kao i teritorijalna osvajanja na prvoj liniji.
Iako se obje strane sve više oslanjaju na borbene bespilotne letjelice, krstareće i balističke rakete, i dalje su važno oružje kojim se izvode snažni zračni napadi.
Krstareće rakete pomalo su poput letjelice bez pilota, lete na stalnoj visini i mogu se usmjeravati ili mijenjati putanju. Balistička raketa obično je brži, nenavođeni projektil koji se lansira iz raketnog motora i radi visoki luk prije nego što se strmoglavi do cilja.
Nakon što je Rusija dovela sjevernokorejske trupe da se zajedno bore s njezinim snagama, američka je vlada u studenome dozvolila ukrajinskoj vojsci lansiranje američkih projektila dugog dometa na ruski teritorij. Rusija je zatim ispalila snažnu eksperimentalnu balističku raketu koja je pogodila grad u Ukrajini.
U nastavku slijedi pregled projektila koje koriste obje strane u trenutačnom sukobu, kako funkcioniraju i koju razliku čine. Tehničke informacije omogućili su analitičari obrane usluge Bloomberg Intelligence Wayne Sanders i Will Lee.
Ukrajina:
ATACMS
Vojni taktički raketni sustavi, poznati kao ATACMS, proizvedeni u Americi, nadzvučni su i navođeni balistički projektili zemlja-zemlja s dometom od oko 300 kilometara i mogu nositi klasično ili kazetno streljivo. Te rakete, koje proizvodi Lockheed Martin, mogu se lansirati s platforme HIMARS, koju SAD isporučuje Ukrajini, i platforme MLRS M270 koju šalju zemlje među kojima je i Ujedinjena Kraljevina.
Prije nešto više od godinu dana, SAD je odobrio Ukrajini korištenje sustava ATACMS kraćeg dometa na ciljevima unutar područja Ukrajine pod ruskom okupacijom. Kijev je izjavio da su ti napadi imali velik utjecaj na bojno polje. Rusija je optužila Ukrajinu da je u lipnju koristila projektile sustava ATACMS za napad na poluotok Krim, za koji Rusija tvrdi da ga je anektirala. Pentagon je u rujnu priopćio da je Rusija premjestila 90 posto zrakoplova koje koristi za lansiranje kliznih bombi i raketne napade na Ukrajinu izvan dometa sustava ATACMS.
SAD je u studenome dozvolio Ukrajini ispaljivanje projektila sustava ATACMS na određene ciljeve unutar Rusije. Njihova prva meta bio je vojni objekt u ruskoj regiji Brjansk.
Krajem studenog Ukrajina je imala samo ograničene zalihe projektila, koji mogu stajati više od milijun dolara (950 000 eura) po komadu.
Storm Shadow (SCALP)
Krstareća raketa koju su razvile Ujedinjena Kraljevina i Francuska, u kojima je poznata kao SCALP, ima najveći domet od oko 250 kilometara. Obično se lansira iz zrakoplova, leti nisko kako bi izbjegla otkrivanje. Raketa Storm Shadow, koju proizvodi multinacionalni europski proizvođač oružja MBDA, ima iznimnu preciznost zbog svog naprednog navigacijskog sustava i učinkovita je u probijanju čvrstih bunkera i skladišta streljiva. Svaka raketa košta gotovo milijun dolara (950 000 eura).
Ruski dužnosnici izjavili su da je ključan most koji povezuje Krim s okupiranim dijelom ukrajinske regije Herson pogođen u lipnju 2023. raketom Storm Shadow, a na tu tvrdnju Ukrajina nije izravno odgovorila. Moguće je da je Ukrajina upotrijebila rakete Storm Shadow za napad na rusku crnomorsku bazu mornarice na okupiranom Krimu u rujnu 2023.
Britanija je počela dozvoljavati Ukrajini korištenje raketa Storm Shadow za ciljeve unutar Rusije u studenom 2024. Prema Telegram kanalu Rybar, koji je povezan s ruskom vojskom, sljedećih dana ostaci raketa Storm Shadow pronađeni su Kurskoj oblasti u Rusiji na sjeveroistoku Ukrajine, a ruske su snage tvrdile da su presrele dva projektila iznad Jejska, luke na Azovskom moru u južnoj ruskoj regiji Krasnodar. Informacije se nisu mogle neovisno provjeriti.
Neptun
R-360 Neptun je ukrajinska protubrodska krstareća raketa s kasnijom varijantom za kopnene napade. Ukrajina tvrdi da joj je domet 300 kilometara i može se lansirati s brodova, mlažnjaka i kopnenih platformi. Kijev je koristio raketu Neptun za napad na vodeću rusku raketnu krstaricu Moskva u travnju 2022. Brod, nazvan prema ruskoj prijestolnici, potonuo je i time postao jedan od najprepoznatljivijih simbola ukrajinskog otpora otkako je Kremlj naredio potpunu invaziju u veljači 2022. Raketa Neptun, zajedno s pomorskim bespilotnim letjelicama ukrajinske proizvodnje, oštetila je i druge ruske brodove i tako prisilila Moskvu da dovoljno daleko povuče svoju crnomorsku flotu kako bi se Ukrajini dozvolilo da nastavi s izvozom određene robe.
Paljanica (Palianytsia)
Predsjednik Volodimir Zelenski predstavio je tijekom ljeta najnovije ukrajinsko oružje koje se lansira s površine. Oružje dugog dometa, spoj bespilotne letjelice i rakete, namijenjeno je za napad na zračne luke daleko unutar ruskog teritorija. Većina tehničkih detalja još uvijek se drži u tajnosti.
Rakete protuzračne obrane
Ukrajina se uvelike oslanja na zapadne protuzračne sustave kao što su američki Patriot i Hawk, norveški NASAMS, Iris-T – koji je razvio europski konzorcij pod njemačkim vodstvom – i SAMP/T koji je razvio MBDA sa sjedištem u Francuskoj. Američki sustavi Patriot pokazali su se izuzetno učinkovitima, omogućivši Ukrajini da obori ruske projektile Kinžal i Cirkon, za koje je Rusija tvrdila da ih je nemoguće presresti.
Ukrajina je sada u potrazi za više proturaketnih sustava kao što su THAAD i Aegis koji će pomoći u obrani od ruskih balističkih raketa dužeg dometa kao što su Orešnik, koji je 21. studenoga pogodio ukrajinski grad Dnjipro.
Sudionik prolazi pored rakete Storm Shadow na Međunarodnom aeromitingu u Farnboroughu 2018. godine | Bloomberg Businessweek
Rusija:
Orešnik
Dizajn ove rakete srednjeg dometa temelji se na tehnologiji koja se koristi u ruskim interkontinentalnim balističkim raketama koje mogu nositi nuklearne bojeve glave. Tako je napad na Dnjipro protumačen kao upozorenje Zapadu na spremnost Rusije da upotrijebi neka od moćnijih oružja u svojem arsenalu. Orešnik bi mogao imati domet do 5000 kilometara i tako staviti većinu Europe i zapadne obale SAD-a u domet udara s ruskog teritorija.
Kh-101
Rusija ima široki arsenal krstarećih raketa, označenih prefiksom "Kh", koje se razlikuju prema brzini i mogu se ispaliti iz strateških bombardera koji lete stotinama kilometara unutar ruskog teritorija. Ukrajina redovito izvješćuje o obaranju desetaka raketa Kh-59/69 i Kh-101 tijekom snažnih bombardiranja.
Iskander-M
Riječ je o balističkom raketnom sustavu kratkog dometa koji se prevozi cestom, a ima domet do 500 kilometara. Rusija je te rakete učestalo koristila u smrtonosnim napadima na Ukrajinu, ispaljujući ih s vlastitog teritorija u blizini granice. Lanseri Iskander mogu nositi dvije rakete na jednom vozilu.
Kinžal
Ove balističke rakete nove generacije koje se lansiraju iz zraka, čije ime znači „Bodež”, mogu putovati do 10 puta brže od brzine zvuka i teško ih je presresti. Rusija je prvi put upotrijebila to oružje u borbi u ožujku 2022., samo nekoliko tjedana nakon njezine invazije Ukrajine. Nastavila je Kinžalom gađati ključne ukrajinske vojne i infrastrukturne ciljeve. Njegov proizvođač, rusko državno holding poduzeće Rostec, priopćio je da je 2023. započeo s masovnom proizvodnjom tog oružja.
Točka-U
Unaprijeđena verzija balističke rakete Točka s najvećim dometom do 120 kilometara, oružje iz sovjetske ere, namijenjeno je za gađanje taktičkih ciljeva kao što su zapovjedni centri, zračne luke i infrastruktura. I Rusija i Ukrajina imaju zalihe projektila koji se više ne proizvode, a često su ih koristile u sukobu.
Klizeće bombe
Rusija je upotrijebila velik broj ovog relativno jeftinog oružja koje se lansira iz zraka za napad na trupe na prvoj crti bojišnice i urbana područja, kao što je Karkiv, uzrokujući veliku štetu i teške gubitke. Njihova eksplozivna komponenta potječe iz sovjetske ere i to je oružje naknadno opremljeno krilima i GPS sustavima kako bi se poboljšao njegov domet i preciznost.
Rakete protuzračne obrane
Glavni oslonac ruske protuzračne obrane je dalekometni mobilni sustav zemlja-zrak S-400. Namijenjen za ciljanje projektila i zrakoplova, uveden je u operativnu upotrebu 2007., ali se još uvijek smatra jednim od najučinkovitijih obrambenih sredstava Rusije. Napredniji sustav S-500, koji je tri godine dio arsenala Rusije ima dulji domet i može napadati hipersonične rakete. Rusija raspoređuje ove sustave u preklapajuće nizove kako bi osigurala da može nastaviti detektirati dolazne prijetnje kada je jedan položaj napadnut.
.webp){kind=icon}