Prije ponoći 2024. većina osnivača startupa diljem svijeta vjerojatno je razmišljala "samo nemoj dopustiti da se 2023. ponovi." Kraj 2022. je, naime, dao naslutiti, a protekla je godina zacementirala dojam da je u svijetu prekinut niz zlatnih dana u kojima su investitori anđeli slijetali na rame svakome tko ima iole formuliranu ideju za startup.
Skupo zaduživanje, teško dostupna ulaganja fondova rizičnog kapitala, kao i problem pronalaženja i zadržavanja kvalitetnih kadrova pogodili su sve. U problemu su se našli i startupi iz redova tzv. jednoroga koji su fokusirani na rast pod svaku cijenu kako bi dosegli vrijednost magične brojke od milijardu dolara, ali i oni iz reda zebri kojima su prioriteti održivost, društvena odgovornost, stvaranje zajednice pa tek onda profit.
Iako su zebre, za razliku od jednoroga, usmjerene više na dugoročni rast nego na kratkoročni uspjeh, u vrijeme ekonomske nestabilnosti i jedni i drugi traže anđele investitore, dok im noge klecaju. Kako zbog nedostatka novca tako i zbog nedostatka talentiranih radnika. Zato bi jedino što bi osnivači startupa u Berlinu, Zagrebu, Beogradu ili Skoplju tražili od Djeda Mraza ili Svetog Nikole bilo "više talentiranih radnika koji ne mijenjaju često posao".
Uistinu, borba tvrtki za kvalitetnim kadrovima u IT struci, ali i marketingu i prodaji, postala je nemilosrdna i iznimno važna, kako u najjačoj europskoj ekonomiji, Njemačkoj, tako i u cijeloj Adria regiji. U toj borbi posebnu je ulogu počelo igrati uvođenje ESOP-a, odnosno prakse davanja vlasničkih udjela u tvrtki zaposlenicima kako bi ekonomski uspjeh startupa postao njihov osobni financijski interes.
Njemački zakon o financiranju budućnosti
Od Nove godine u Njemačkoj je na snagu stupio niz noviteta u startup industriji, među kojima su porezne olakšice koje ESOP-ove čine privlačnijim za zaposlenike, Njemačka privlačnija za venture fondove koji ulaze u rizična ulaganja u startupe tamo gdje očekuju visok profit, ali s visokim rizikom.
Usvajanjem Zakona o financiranju budućnosti, Njemačka je, među ostalim, zaposlenima u startupima omogućila da dobiju udio u tvrtki bez plaćanja poreza na dohodak, kao što je to do sada bio slučaj. Do sada se stjecanje dionica tretiralo kao golema financijska dobit i time debelo oporezivalo, iako se uopće nije znalo hoće li novopečeni vlasnik dionica imati ikakve financijske koristi, jer popriličan broj startupa propada.
Osim toga, novim je propisima europskoj praksi prilagođeno pitanje poreza na promet rada fondova rizičnog kapitala, koji su do sada u Njemačkoj morali plaćati porez od 19 posto.
"To čini rizični kapital iz Njemačke privlačnijim ulagačima u međunarodnoj konkurenciji, jer je proizvod jeftiniji. Među ostalim, ranije oporezivanje dovelo je do toga da su se mnogi fondovi nalazili u Luksemburgu. I zato postoji nada da će ova promjena rezultirati većim ulaganjem rizičnog kapitala u Njemačkoj", kaže za Bloomberg Businessweek Adriju Christoph Stresing, direktor Udruge startupa u Njemačkoj koja je jedna od zaslužnih za kreiranje ovih zakonskih promjena.
Ističe da su za uspjeh svakog startupa najvažnije dvije stvari: kapital i talent zaposlenika.
"Iz naših studija i izvješća vidimo da su postojeći nedostatak kvalificiranih radnika i izazovi u privlačenju talenata najveća kočnica rastu startupa", ističe i dodaje da startupi u početku nisu u mogućnosti isplaćivati plaće koje su usporedive s onima u velikim korporacijama u industriji te da je stoga sudjelovanje zaposlenika u vlasništvu doista zanimljivo, "jer omogućuje zaposlenicima izravno sudjelovanje u ekonomskom uspjehu poduzeća".
ESOP je u SAD-u i drugim zemljama u kojima je mnogo etabliraniji često odlučujući faktor u privlačenju vrhunskih talenata.
"I zato je toliko važno da imamo međunarodno konkurentne okvire za sudjelovanje zaposlenika u vlasništvu. Sve u svemu, cilj je da Njemačka postane magnet za kvalificirane radnike iz EU-a", ističe Stressing.
Depositphotos
Slovenske vlasti očekuju boom startupa
U Adria regiji Slovenija i Hrvatska otišle su najdalje u uvođenju ESOP-a i širenju startup industrije. Slovenski institut za ekonomsku demokraciju prije četiri godine pokrenuo je projekt sloESOP kao jedinstvenu slovensku varijantu europskog ESOP modela, a krajem prošle godine vlada je izašla s prijedlogom dvaju zakona koji reguliraju nagrađivanje zaposlenika. Jedan reguliranjem prijenosa udjela u ESOP-u omogućuje zaposleniku prodaju udjela kolegama pri odlasku iz tvrtke, a drugi se tiče neobaveznog nagrađivanja zaposlenika.
No, na nedavno održanom slovenskom VC forumu moglo se čuti od Boruta Čeha iz Labena Venturesa da ako država ne bude uspješna u mjerama za privlačenje talenata, u Sloveniji neće biti novih jednoroga. Ovaj predstavnik fonda specijaliziranog za ulaganja u biotehnološke tvrtke istaknuo je da velike farmaceutske tvrtke trenutačno ulažu nekoliko stotina milijuna do milijardu eura u velike projekte u Sloveniji, što je jedinstvena prilika da Slovenija postane biotehnološko središte.
S druge strane, Matevž Frangež, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Slovenije, najavio je slovenski "startup boom". Prema njegovim riječima, uskoro će biti usvojen novi zakon o raspodjeli dobiti, porezna reforma za rasterećenje radnika i novi sustav privlačenja talenata iz cijelog svijeta. Prema Frangežu, do 2030. startupovi će doći do točke kada će zarađivati 100.000 eura po zaposleniku.
I dok je Frangež uvjeravao da aktualna vlast ima sluha za startup sektor, Matej Rus s mariborskog Ekonomskog fakulteta i inkubatora Start:up Slovenija istaknuo je da je Slovenija s 238 startupa na milijun stanovnika ispod prosjeka EU-a i daleko iza Estonije koja je prvak među članicama EU-a s više od tisuću startupa na milijun stanovnika.
Rus ističe da je Slovenija po obujmu uloženog kapitala po stanovniku na europskom dnu sa skromnim 41 eurom po stanovniku, za razliku od Hrvatske koja ima 133 eura po stanovniku.
ESOP se stidljivo širi regijom
I dok u Njemačkoj i Sloveniji vlade pokušavaju poboljšati atraktivnost ESOP-a za zaposlenike i poslodavce, u većini Adria regije ESOP se tek stidljivo širi. U Srbiji je promjenom zakona i donošenjem novih propisa 2019. i 2020. godine omogućeno da se vlasnički udio poduzeća prepusti zaposlenicima tako što se cijeli proces podijelio u dvije faze.
Najprije vlasnici dio svog udjela bez naknade prenose na tvrtku, koja postaje vlasnikom "rezerviranog vlastitog udjela" (RSU) koji se upisuje u Agenciju za gospodarske registre. Na temelju RSU-a izdaje se financijski instrument, odnosno pravo na stjecanje udjela (PSU). Kada zaposlenik stekne taj financijski instrument, ne može ga prodati, založiti ili pokloniti dok se ne isteknu uvjeti i vrijeme za stjecanje udjela koji su propisani na početku. Ukratko, ako zaposlenik jednog dana želi imati financijsku korist od tog udjela, mora nastaviti raditi u toj tvrtki i u interesu mu je da startup opstane i postane uspješan.
Prema Središnjem registru za vrijednosne papire u Srbiji, ova vrsta financijskih instrumenata trenutačno je aktivna u samo 16 kompanija, što je na sličnoj razini kao prije godinu i pol.
"Siva mrlja" za globalni rizični kapital
Startupi u zemljama Adria regije koje su izvan EU-a još uvijek teško dolaze do međunarodnih investitora, a prema Veličkovićevu iskustvu u radu s više od 40 tvrtki u posljednjih nekoliko godina na skaliranju i odnosu s investitorima, dvije su najveće prepreke.
"Prva je nedovoljno razumijevanje osnivača onoga što investitori traže. Oni govore dva 'različita' jezika jer se osnivači fokusiraju na sam proizvod, dok investitori traže brojke, tržišni potencijal, rast i zaradu. Druga je što je Srbija još uvijek 'siva mrlja' na karti, odnosno postoji određeni otklon međunarodnog rizičnog kapitala od ideja, inovacija i tvrtki koje dolaze s ovih prostora", kaže Veličković i dodaje da je posljednja prepreka uglavnom riješena tako da startup, čim počne generirati prihode, preseli svoje sjedište ili otvori predstavništvo u Velikoj Britaniji, EU ili SAD-u kako bi bio privlačniji krupnom kapitalu sa Zapada.
U razgovoru za Bloomberg Businessweek Adria, poslovni konzultant i osnivač Solviona Vladimir Veličković ističe da, prema njegovu iskustvu, postoje dva pristupa uvođenju ESOP-a u startupove u Srbiji i cijeloj Adria regiji. A ta je podjela zapravo generacijska.
"Stariji osnivači i starije generacije deklarativno govore da bi rado pristali na podjelu vlasništva, no u praksi se to rijetko događa. Starije generacije, pogotovo ako su inženjeri, imaju problem 'pustiti', odnosno uvesti suosnivače i bitne poslovne funkcije poput marketinga, prodaje i financija, zatim uvesti poslovne savjetnike ili sve to graditi s brojčano ili stručno nedostatnim timom. Nije isključeno da startupi nastaju u obiteljskim i kumovskim odnosima, što investitorima ne odgovara iz više razloga", ističe Veličković i dodaje da je za mlađe relativno druga priča. "Mlađi inovatori i osnivači odmah pokreću tvrtku s dva, tri, četiri suosnivača koji u pravilu pokrivaju različite pozicije – tehničke, poslovne, financijske. Spremni su odmah dovesti savjetnike, potražiti pomoć inkubatora, pokušati pripremiti dokumentaciju za natječaje i fondove."
Mlađi osnivači, dodaje Veličković, otvoreniji su i prema raspodjeli udjela zaposlenicima, za što također postoji više funkcionalnih modela.
Iz Središnjeg registra vrijednosnih papira vidljivo je da je Saša Popović, jedan od osnivača i glavni direktor tvrtke Vega IT, svojevrsni lider uvođenja ESOP-a u Srbiji. Od izmjena zakona do danas u Središnjem registru evidentirano je devet različitih tvrtki iz Vega IT grupe koje su izdale dionice za svoje zaposlenike.
"Odluka je donesena u razgovoru s postojećim partnerima – u tom trenutku nas je bilo troje u tvrtki. O tome smo razgovarali i prije usvajanja izmjena zakona, pratili smo što se događa, vidjeli smo da država radi na takvim regulatornim promjenama i to nam se svidjelo", rekao je svojedobno Popović za Bloomberg Adriju, istaknuvši da su još prije deset godine jednom kolegi izravno dali pet posto udjela u tvrtki. "Tada nismo imali sadašnji mehanizam, sada bi izravno davanje dionica bilo puno kompliciranije i riskantnije pa je sjajno što postoji i takav model."
Prema Popovićevim riječima, već nakon godinu i pol dana vidjeli su ozbiljne učinke podjele opcijskih dionica kolegama, jer su u tom razdoblju uspjeli ostvariti "300-postotni rast tvrtke, pri čemu mislim i na prihode i broj zaposlenih".
S druge strane, Veličković ukazuje i na mogućnost uvođenja jednog od naprednijih modela ESOP-a, oko kojeg se prije nekoliko godina digla svojevrsna pompa u startup zajednici.
"Riječ je o izdavanju i distribuciji tokena poduzeća, temeljenih na blockchainu, koji će dijelom služiti za vanjsko financiranje, a dijelom za distribuciju suosnivačima, menadžerima, zaposlenicima i programerima", objašnjava ovaj konzultant.
Da bi ESOP uskoro mogao postati obavezan način jačanja startupa u cijeloj Adria regiji, svjedoči i činjenica da neki fondovi rizičnog kapitala i anđeli investitori tvrtkama u koje žele ulagati uvjetuju nagrađivanje zaposlenika putem ESOP-a i tako ih "vežu" za uspjeh startupa. Možda bi jednorozi i zebre mogli primijetiti da njihovi "anđeli" već sjede u uredu.
.webp){kind=icon}
