Kibernetički napadi postaju sve veća prijetnja globalnom gospodarstvu, a istraživanje na razini Europske unije pokazuje zabrinjavajuće podatke – samo devet posto tvrtki u Europi spremno je odgovoriti na kibernetičke napade. Hrvatska u tom pogledu stoji još lošije, što potvrđuju podaci o šteti uzrokovanoj kibernetičkim incidentima, koja je u 2024. godini dosegnula čak 17 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 52,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Marko Gulan, konzultant za kibernetičku sigurnost iz Asteria Advisoryja, u razgovoru za Bloomberg Adria TV istaknuo je kako su hrvatske tvrtke, osobito mala i srednja poduzeća, izrazito nespremne za suočavanje s tim izazovima.
Prema Gulanovim riječima, realni sektor u Hrvatskoj obilježen je općom nespremnošću na kibernetičke prijetnje. "Ako uzmemo u obzir da je samo 0,4 posto hrvatskih tvrtki velikih, dok ostatak od preko 153 tisuće čine mikro, mala i srednja poduzeća gdje su ulaganja u sigurnost dosad bila nedostatna, jasno je da situacija nije dobra", upozorava Gulan.
Čitaj više

Balkanski špijun 2.0: Kako kibernetičke prijetnje osvajaju regiju
Zaštita od cayber napada u Adria regiji je izuzetno slaba.
29.10.2024

EU želi sigurniji internet, što to znači za potrošače, a što za kompanije
Akt o digitalnim uslugama primjenjuje se od 17. veljače na sve internetske posrednike u EU.
20.02.2024

Koliko su najveće hrvatske kompanije izložene svjetskim političkim previranjima?
Najveći utjecaj mogao bi biti na kretanje cijene dionice Valamar Riviere i Adris grupe.
21.11.2024

Može li se domaći energetski sustav obraniti od hakerskih napada?
Prijetnje elektroenergetskom sustavu najočitije kroz stare nadograđene sustave, preko dobavljača i kroz složenost procesa te sustava nadzora.
05.11.2024
Statistički podaci ukazuju na ozbiljnost problema. Njemačka savezna policija za kibernetičku sigurnost procjenjuje da se čak 91,5 posto kibernetičkih napada nikada ne prijavi. "Ako pomnožimo službene brojke s deset, dobit ćemo realniju procjenu štete", dodaje Gulan. Statista s druge strane predviđa da će globalni gubitak od kibernetičkih napada do 2025. godine iznositi 10,3 bilijuna dolara. U Hrvatskoj, stopa rasta prijavljenih napada iznosi 20 posto, dok stopa rasta štete iznosi 52 posto, što ukazuje da napadi postaju složeniji i uzrokuju veću štetu.
Depositphotos
Najpogođenije industrije i vrste napada
Suprotno uvriježenom mišljenju da su banke najčešće mete kibernetičkih kriminalaca, statistike pokazuju da najveći udio napada, čak četvrtinu, bilježi proizvodni sektor. Kritična infrastruktura, energetski sektor i zdravstveni sustav također su pod velikim pritiskom, dok financijski sektor trpi značajne gubitke, ali u manjem postotku.
Među najčešćim vrstama napada u Hrvatskoj nalaze se phishing napadi i prijevare putem e-maila. "Najveće gubitke tvrtke trpe zbog kompromitacije e-mail adresa", kazuje i pojašnjava kako napadači preuzimaju identitet zaposlenika i komuniciraju s njihovim kolegama.
Jedan od ključnih problema su i neravnomjerna ulaganja u sigurnosne resurse. "Ako bismo napravili procjenu IT imovine u tvrtkama, otkrili bismo višak opreme koja nije iskorištena ili je pogrešno utilizirana. Problem nije samo tehnologija – važno je ulagati i u ljude i procese, što se dosad nije činilo", upozorava Gulan.
Ukupna ocjena kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj, prema njegovoj procjeni, iznosi tek jedan na ljestvici od nula do četiri. "Sve se radi stihijski, što nas čini podložnijima greškama i krivim koracima. Ipak, nadam se da ćemo u budućnosti podići razinu sigurnosti i postati otporniji na kibernetičke prijetnje", zaključuje Gulan.
--- Cijelu emisiju pogledajte na Bloomberg Adria TV-u.