Od gotovo dva milijuna turističkih kreveta u Hrvatskoj, hotelski smještaj danas čini samo deset posto. To je daleko ispod prosjeka usporedivih mediteranskih zemalja. Koliko je domaći turizam uspio zakoračiti u održivost s novim Zakonom koji je na snazi od početka godine? Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu, smatra da u Hrvatskoj još uvijek imamo lažnu (engl. fake) održivost turizma. Evo i zašto.
Od sezone 2023. do 2024., na snagu je stupio i novi Zakon o turizmu. Je li turizam zakoračio u smjeru te održivosti zbog koje je i donesen zakon?
"Donesen je novi zakon i to treba gledati kao pozitivnu činjenicu, to znači da se o tome razmišlja i da smo osvijestili potrebu za održivosti. Međutim, mislim da turizam ne funkcionira po principima održivosti. Mislim da kod nas još uvijek govorimo o lažnoj (engl. fake) održivosti, jer ne znamo koji KPI gledamo. Ako gledamo karbonski otisak, vrlo je upitan način na koji se on izračunava. Ako u godišnjem izvješću kažem da sam zasadio X komada nekog drvca, da nadomjestim CO₂ otisak, mislim da nije održivi turizam. Mislim da okosnica održivosti trebaju biti ljudi na turističkom području, koji ondje trebaju živjeti i raditi, koji rade u kvalitetnim kompanijama", rekao je.
Hotelskog smještaja je svega deset posto u odnosu na ukupne kapacitete. Zašto u Hrvatskoj nemamo više hotela?
"Hrvatska je nadomak ukupno dva milijuna turističkih kreveta, dakle privatni smještaj buja. Hotelskog smještaja nedostaje jer je 75 posto svih investicija brownfield, dakle postojeći kapaciteti i sobe u hotelima se transformiraju u nove sobe, ali primjerice tri sobe postaju dvije sobe. Istovremeno, greenfield investicije (izgradnja novih kapaciteta) nije potaknut ni na koji način, ni na kojoj razini. Ako mi želimo povećanje smještaja s pet zvjezdica, onda to mora uključivati neki set poticaja i mjera za razvoj takvog tipa turističkog smještaja", kaže.
Emanuel Tutek | Bloomberg Adria
U smislu kapaciteta, dominira privatni smještaj niže kategorizacije. Kritičari bi rekli da Hrvatska i ne treba biti elitna destinacija nedostupna domaćem stanovništvu, koje mahom nema novca za hotele. Kako pomiriti održivost i dostupnost široj populaciji?
"Hrvatska treba biti destinacija visoke dodane vrijednosti i visoke kvalitete, a dio toga treba biti i elitni turizam. Mislim da to nikome nije sporno. Možemo diskutirati o tome što to znači za lokalno stanovništvo. Za domaće goste danas sigurno postoji dovoljno turističkog smještaja, od kampova, preko hotela, do privatnog smještaja koji se mogu uklopiti u različite budžete. Ne govorim ovo napamet, 75 posto ukupne ponude od ovih dva milijuna kreveta je dvije i tri zvjezdice, i to je povoljan smještaj. Ako je netko i pretjerao s cijenom, taj će biti prazan. Ovdje trebamo pričati o ukupnoj ekonomskoj politici, o dijelu stanovništva koje radi dobre poslove na visokoj razini produktivnosti i koje si može priuštiti visokokvalitetan smještaj", smatra Tutek.
Kako stojimo s potrošnjom i dodanom vrijednošću po turistu u odnosu na usporedive zemlje?
"Zaostajemo otprilike 100 posto u odnosu na prosjek Mediterana, i to vam govori sve. Prosječna potrošnja po turistu po noćenju je 250 do 280 eura. Hrvatska je negdje napola tog prosjeka", navodi.
Ovo nije statistički relevantno, ali informacije s terena govore i da ima veći broj praznih vila s bazenima. Ako znamo da je prvo polugodište bolje od istog razdoblja lani, kakva je vaša procjena za ovu sezonu?
"Dosta se ljudi žali na vanpansionsku potrošnju, što je rezultat nekontroliranog rasta cijena u različitim aspektima. Ljudi će doći na more, ali pitanje je koliko će, osim na smještaj, potrošiti u takvim uvjetima", zaključuje Tutek.
---Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...