Danijel Delač: Nadogradnju NE Krško mogli bi financirati burzovni ulagači

Dok tržišta napeto čekaju početak monetarnog popuštanja, izgledno je kako bi se to moglo dogoditi najranije u lipnju, ističe u razgovoru za Bloomberg Adria TV Danijel Delač, predsjednik uprave Intercapital Securities.

Kamatne stope u Hrvatskoj bi mogle početi padati tek iduće godine, ali ne treba zaboraviti na činjenicu da su kamate na stambene kredite u našoj zemlji danas ionako među najnižima u eurozoni. Delač procjenjuje da će iduća "narodna" obveznica imati niži prinos od trezorskog zapisa iz veljače.

Predlaže i zanimljivu ideju za podizanje likvidnosti Zagrebačke burze: da se ulagačima ponudi financiranje kapitalnih investicija poput možebitne izgradradnje drugog bloka nuklearne elektrane Krško.

"Nema jasnog konsenzusa i jasnog plana oko početka monetarnog popuštanja. Postoje samo signali i procjene. Možemo očekivati da bi u lipnju i ECB i FED krenuli u smanjivanje kamatnih stopa, za 25 baznih bodova s obje strane Atlantika. Nakon toga, FED vjerojatno neće činiti ništa barem do kolovoza, kada će u Jackson Holeu biti veliki sastanak središnjih bankara.

Istovremeno, u ECB-u nema homogenosti i postoje dva oprečna mišljenja. Jedna struja misli da treba krenuti u agresivnije smanjivanje, druga struja gura oprezniji pristup. Čini se da postoji određeni konsenzus da ECB krene u tandemu s FED-om u lipnju, ali da za razliku od Amerikanaca i u srpnju učine rez. Procjene kažu da bi do kraja godine mogli vidjeti smanjenje kamatnih stopa od 50 baznih bodova", kaže Delač.

Pad kamatnih stopa u Hrvatskoj tek 2025.

"Očekujem nepromijenjene uvjete zaduživanja u Hrvatskoj. Povijest nas uči da hrvatske banke nisu prebrze u korekciji kamatnih stopa u skladu s ECB-om. Nisu ih pratile kad su kamate rasle, neće ni sad kad padaju. Razlog zašto su kamatne stope na npr. stambene kredite u Hrvatskoj danas među najjnižima u eurozoni je činjenica da su banke u Hrvatskoj visoko likvidne, imaju puno "keša".

Kamatne stope u Hrvatskoj bi mogle padati tek iduće godine, ali banke bi eventualno mogle postrožiti uvjete kreditiranja zaštititi svoj portfelj", ističe.

Bloomberg Adria

Iduća "narodna" obveznica uz prinos do 3,25  posto

Nakon tri uspješna dosadašnja "narodna" izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa, premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio očekuje kako će iduća "narodna" obveznica biti izdana u svibnju. Ipak, očito je zbog nadolazećih parlamentarnih izbora došlo do odgode. Delač misli da će ovaj put prinosi biti nešto niži.

"Prinosi na obveznice padaju. Stoga procjenjujem da bi iduća narodna obveznica mogla doći s prinosom od 3 posto, ali  kontekstu parlamentarnih izbora i činjenice da su klijentela mahom glasači, onda bi mogli doći i na 3,25 posto. Ipak,definitivno nećemo vidjeti prinose kao u prošlim "narodnim" izdanjima, kad su iznosili 3,65-3,75 posto", podsjeća Delač.

Financiranje nadogradnje Krškog

Prva tri mjeseca 2024. donijela su sjajne rezultate burzama, pa i zagrebačkoj, s prinosom od 10 psoto. No, Delač kaže kako je likvidnost i dalje niska. Žalosti ga to što u Hrvatskoj ne vidi konkretan državni plan razvoja tržišta kapitala. Kao idući korak, predlaže da se građanima ponudi mogućnost financiranja velikih kapitalnih projekata, poput mogućnosti izgradnje drugog bloka nuklearne elektrane Krško. Naravno, ukoliko se Hrvatska o realizaciji te investicije dogovori sa susjednom Slovenijom.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar