.webp){kind=icon}
Zlato je novac, sve ostalo je kredit, rekao je jednom slavni financijaš John Pierpont Morgan. Time su se vodile i generacije investitora, sve dok američki predsjednik Richard Nixon nije 1971. godine suspendirao tzv. zlatni standard. Dolar više nije imao pokriće u ekvivalentnoj količini zlata, čime otad ni zlato više nije imalo neku značajniju ulogu u modernim financijama. Sve do 2021. godine.
U protekle dvije godine, zbog rastuće inflacije, promijenjenih geopolitičkih okolnosti i povećanog rizika od recesije, središnje banke opet su se okrenule zlatu kao sigurnoj luci. To se pretvorilo u rekordan "šoping".
Središnje banke 2022. kupile su rekordnih 1136 tona zlata, najviše u povijesti. U prvih osam mjeseci 2023. tome su nadodale 519 tona. U zlatnoj groznici prednjači Kina, koja je od studenog 2022. do srpnja 2023. kupila 188 tona zlata, iako je u apsolutnim brojkama tek šesta zemlja na svjetskoj listi "zlatnih" zemalja.
Čitaj više
Izazov Inflacije: Kako smanjiti negativne utjecaje na vašu ušteđevinu
Negativni utjecaj inflacije na našu ušteđevinu postaje sve očitiji svakim danom u Hrvatskoj. Cijene nezaustavljivo rastu, novac gubi vrijednost, a inflacija umanjuje našu stvarnu kupovnu moć.
29.09.2023
U potrazi za zlatom u Međimurju
Međimurske rijeke čuvaju tajnu zlatnog blaga koje je privlačilo generacije ispirača zlata.
24.09.2023
Suočavanje s Inflacijom: Kako zlato može biti vaša sigurna luka
Negativni utjecaj inflacije na našu ušteđevinu postaje sve očitiji svakim danom u Hrvatskoj. Cijene nezaustavljivo rastu, novac gubi vrijednost, a inflacija umanjuje našu stvarnu kupovnu moć.
29.08.2023
Zlato kao sigurna luka: Kako zaštititi svoju ušteđevinu od inflacije i očuvati vrijednost u nestabilnim vremenima?
Negativni utjecaj inflacije na našu ušteđevinu postaje sve očitiji svakim danom u Hrvatskoj. Cijene nezaustavljivo rastu, novac gubi vrijednost, a inflacija umanjuje našu stvarnu kupovnu moć.
03.07.2023
No trezori središnjih banaka diljem svijeta nisu jedini koji se pune zlatom. Zbog rastućeg rizika od recesije u Europi i psihologije ulagača koji traže nova mjesta za "parkiranje" svog novca, priliku su prepoznali i privatni investitori. U Ljubljani je otvoren prvi privatni trezor za pohranu i trgovinu zlatom u regiji.
Vlasnik je tvrtka Goldmann Graff koja poslovnice otvara i u Zagrebu te Rijeci. Za razliku od trgovine zlatom na burzi, u tim se trezorima njime trguje fizički. Godišnja naknada za pohranu (u ljubljanskoj poslovnici) je 0,5 posto vrijednosti pohranjenog zlata. Ulaganje štite čelična vrata teška 600 kilograma.
Ipak, postoji i tamnija strana tog plemenitog metala, koju čak ni golema potražnja središnjih banaka u proteklom razdoblju nije mogla potpuno "ispolirati". Kako je to jednom istaknuo legendarni Warren Buffet, zlato ne ostvaruje nikakav prinos.
Posjedujete li jednu uncu cijelu vječnost, na kraju i dalje imate jednu uncu. Istovremeno, prinosi na obveznice rastu, a mogle bi nastaviti rasti i kamatne stope. Sve su to pritisci zbog kojih cijena zlata nije rasla baš toliko koliko se očekivalo. Štoviše, u prvom tjednu listopada cijena mu je pala na 1.820 dolara po unci, najniže u proteklih sedam mjeseci. No onda je opet krenula rasti. Na dan pisanja ovog teksta, 25. listopada, cijena zlata oporavila se do 1.975 dolara.
Rast će i dalje, smatra član uprave Goldman Graffa Davor Žic. Na čemu temelji taj zlatni optimizam, kako odgovara na kritike poznatih skeptika i kako je uopće došlo do ideje za privatni trezor – doznajte u videu.
