Institut IGH zbog nepodnošenja bankovnoga jamstva nije dobio posao u Sjevernoj Makedoniji na idućih gotovo pet godina koji bi mu donio 8,7 milijuna eura, što zasigurno neće pomoći popravljanju poslovnih rezultata koji niti u prošloj, a niti u prvoj polovici ove godine nisu bili naročito dobri.
IGH je u prvoj polovici ove godine, prema izvješću odaslanom na Zagrebačku burzu, ostvario neto gubitak od 3,7 milijuna kuna, što je, istina, bitno bolje od neto gubitka od 45,3 milijuna kuna zabilježenog u istom razdoblju 2021. godine.
Na razini cijele 2021. godine, prema podacima Fine, ostvaren je gubitak od 51,07 milijuna kuna uz ukupne poslovne prihode od 182,46 milijuna kuna.
Godinu ranije ukupni prihodi iznosili su 185,67 milijuna kuna uz minimalnu neto dobit od 1,45 milijuna kuna.
IGH, kao tvrtka koja se predstavlja kao vodeća projektantska, konzultantska i znanstvena institucija koja se bavi istraživanjem i razvojem u graditeljstvu, osim Hrvatske je prisutan, kako navodi na svojoj internetskoj stranici, na 12 tržišta koja uključuju Italiju, Sloveniju, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Sj. Makedoniju, Albaniju, Bugarsku, Rumunjsku, Ukrajinu i Gruziju.
U Sjevernoj Makedoniji je potpisao ugovor vrijedan ukupno 22,6 milijuna eura s Institutom za Patišta iz Velesa i tamošnjom Državnom agencijom za ceste (JPDP) kao vodeći partner u konzorciju za stručni nadzor i pravno savjetovanje nad izgradnjom Paneuropskih prometnih koridora VIII i Xd.
Bankovno jamstvo u iznosu od 10 posto vrijednosti ugovora trebalo je biti podneseno do 5. kolovoza, a JPDP je izvijestio da Institut IGH to nije učinio, pa je raskinuo ugovor.
Rok za žalbu istječe 19. kolovoza.
Institut IGH ni u utorak, ni u srijedu nije bio dostupan za komentar zbivanja oko ugovora u Sjevernoj Makedoniji, a na Zagrebačkoj burzi objavio je vijest samo o sklapanju ugovora, no ne i o problemu s bankovnim jamstvom.
Inače, na stranici Fine Institut IGH ima rejting A3 i svrstan je među poduzetnike s vrlo niskom vjerojatnošću zastoja u plaćanju pa je misterij oko neisporuke jamstva još intrigantniji.
Također se navodi da je kreditni limit nula, uz napomenu da daljnje zaduživanje predstavlja povišeni rizik za uredno podmirivanje duga.
Ukupna aktiva tvrtke u posljednjih pet godina pada, pa je tako u 2017. iznosila 475 milijuna kuna, a u prošloj godini 220,3 milijuna kuna, navodi Fina
Kapital i rezerve su u minusu, pa je tako u 2020. godini minus iznosio 45,9 milijuna kuna, a prošle godine 96,9 milijuna kuna.