Cargo-partner skladišti sve osim radioaktivnog otpada, Temu je jedan od ključnih klijenata

Koliko je skladištarski biznis napredovao i evoluirao možda najbolje oslikavaju riječi Zorana Starčevića, generalnog direktora tvrtke Cargo-Partner (stilizirano cargo-partner) u Hrvatskoj, koji nam je objasnio da njihov veliki logističko-distributivni centar (LDC) pokraj Velike Gorice od samog skladištenja robe zarađuje taman toliko da pokrije troškove najma i režija, a sav profit dolazi od drugih aspekata posla.

Skladište cargo-partnera nalazi se uz logističko-industrijski park Meridijan 16 koji se prostire na gotovo milijun metara četvornih

Sa Starčevićem smo prošetali dijelom njihovog LDC-a koji ima više od 24 tisuće metara četvornih skladišnog prostora i usput porazgovarali o budućnosti logistike u Hrvatskoj, razvoju poslovanja cargo-partnera otkad ih je sredinom prošle godine preuzeo Nippon Express, ali općenito o trendovima u branši i utjecaju geopolitike na nju.

Već sam dolazak u logističko-industrijski park Meridijan 16 ostavlja pozitivan dojam. Riječ je o najvećem takvom parku u Hrvatskoj koji se prostire na više od milijun kvadrata i znatno je popravio manjkave logističke kapacitete na razini države. Cargo-partner iznajmljuje tek dio ogromne hale od 55 tisuća kvadrata od rumunjske kompanije Log Expert, ali i to im je dovoljno da na dnevnoj bazi obrnu oko 150 tona robe, što im je lani donijelo više od 23 milijuna eura prihoda, uz neto gubitak od milijun eura.

Skladištē sve osim opasnog, radioaktivnog ili zapaljivog tereta te farmaceutskih i prehrambenih proizvoda koji zahtijevaju poseban temperaturni režim. U to smo se uvjerili prolazeći kroz samo skladište. Od ogromnih vreća kikirikija iz Argentine, preko stočne hrane, igračaka, bankomata, aparata za igre na sreću i posuđa pa sve do vrlo skupih tehnoloških uređaja, pet katova čeličnih polica koje su otporne na potrese od osam stupnjeva po Richteru dupkom je puno, a kutije su i posvuda okolo. Među većim domaćim klijentima su im Telemach, Končar, M San grupa, dok globalno najviše rade s Temuom i Xiaomijem.

Osim skladištenja i logistike, cargo-partner se bavi i svim modalitetima prijevoza – zračnim, pomorskim, željezničkim i cestovnim

Spomenuli smo na početku da od samog skladištenja nema previše zarade, zato cargo-partner u svom LDC-u, uz klasični utovar-istovar i čuvanja robe, nudi usluge prilagođene svakom svom klijentu. Uvoze i servisiraju bankomate i samoposlužne blagajne, a imaju i poseban dio skladišta rezerviran za velike i male e-trgovine.

"Većina profita nam dolazi od manipulacije robom. Što kompliciraniju uslugu nudimo klijentima, to je možemo više naplatiti", pojašnjava Starčević, dok dio od njihovih ukupno 50-ak zaposlenika prebire po kutijama i preslaguje robu za pošiljke.

Što se plaća radnika tiče, nisu htjeli o konkretnim brojkama, ali Starčević ističe da su im primanja u posljednjih pet godina rasla sto posto, a podaci Fine otkrivaju da je prosječna plaća 90-ak ukupno zaposlenih u cargo-partneru u Hrvatskoj oko 1.700 eura.

Digitalizacija posla se danas podrazumijeva, kao i najmoderniji sigurnosni standardi. Skladište je opremljeno običnim i infracrvenim kamerama sa senzorima pokreta, ima protupožarnu i protupoplavnu zaštitu, na krovu su solarni paneli koji smanjuju troškove energije, a dobra izolacija hale osigurava da temperatura unutra nikad ne premašuje 27 i ne pada ispod pet stupnjeva Celzijevih.

Polovicu od 50-ak zaposlenih u velikogoričkom skladištu čine žene

Osim skladištenja i logistike, cargo-partner se bavi i svim modalitetima prijevoza – zračnim, pomorskim i cestovnim te prijevozom kontejnera željeznicom s Dalekog istoka. Upravo s Dalekog istoka dolaze i njihovi novi japanski vlasnici. Naime, u siječnju je finalizirana prodaja Nippon Expressu.

"To je sigurno najvažnije što nam se dogodilo ove godine. Do siječnja, bili smo u vlasništvu austrijske grupacije cargo-partner koja posluje već 40 godina, od čega je skoro 30 prisutna i u Hrvatskoj. Promjena vlasništva za nas znači jako puno jer smo ušli u mrežu logističara koji je po svim pokazateljima rangiran na šesto mjesto u svijetu, dok smo mi prije bili između 25. i 30. mjesta. Riječ je o ogromnoj sinergiji koja nam donosi proširenje poslova, dobivanje povoljnijih ugovora i lokacija s brodarima i aviokompanijama, a s druge strane, Nippon Expressu smo mi jako dobar izbor jer su oni na području srednje i jugoistočne Europe bili vrlo slabo prisutni", elaborirao je Starčević.

Što se tog regionalnog tržišta tiče, cargo-partner vidi veliki potencijal. Imaju i ured u Rijeci, na terminalu, u kojem klijentima odrađuju sve potrebno za tranzit, carinjenje, prihvat i otpremu kontejnera. Riječka luka će idućih godina naveliko rasti zahvaljujući investicijama Enna grupe i Mærska o kojima smo već pisali, čime će postati jaka tranzitna luka prema Austriji, južnoj Njemačkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, ali i Srbiji i BiH.

Regionalni hub

Starčević je kazao kako je njihov velikogorički LDC već postao "minihub za treće zemlje" jer u njega dolazi roba iz čitave Europe koja se sortira pa transportira dalje u Srbiju, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Kosovo.

Privlačnosti domaćih logističara uvelike je pomogao i ulazak u Schengen, pa Starčević predviđa da će Zagreb i Rijeka ubuduće biti centri mnogim međunarodnim kompanijama. Napominje i kako ćemo na konto razvoja TEN-T europske mreže prometnica za rutu Rijeka-Stockholm dobiti oko sedam milijardi eura za razvoj željeznice, što će dodatno ojačati poziciju Hrvatske kao logistički bitne zemlje.

No kako je revitalizacija željeznice spora, a Zagrebačka zračna luka, kako kaže Starčević, slabih kapaciteta za prijevoz robe i vrlo skupa, u državi će se nastaviti dominacija cestovnog prijevoza.

"Za Hrvatsku su ključna ulaganja u infrastrukturu, osobito u cestovnu mrežu, kako bi se poboljšala učinkovitost logistike i ojačala konkurentnost lokalnih tvrtki", poručuje Starčević.

Utjecaj geopolitike

Osvrnuo se i na geopolitičku situaciju koja jako utječe na opskrbne lance diljem svijeta. Prisjetio se kako se početkom rata u Ukrajini prijevoz robe od Šangaja do europskih zemalja s 22 do 24 dana u prosjeku produžio na par mjeseci, dok se zaraćene strane nisu dogovorile pa normalizirale tranzit.

Trenutno sukobi na Bliskom istoku mijenjaju prometne rute, Sueski kanal postaje sve opasniji pa se brodovi preusmjeravaju oko Afrike. To pak znači veću potrošnju goriva, veći broj brodova za tranzit robe, duže vrijeme čekanja… Ukratko, više cijene za krajnje kupce i gomilanje zaliha, što testira kapacitete skladišta.

Pitamo Starčevića imaju li problema s prenošenjem rasta troškova na svoje klijente, a on nam u šali odgovara da se to rješava po poznatoj krilatici pokojnog gradonačelnika Zagreba Milana Bandića "tejk it, ot liv it". Drugim riječima, nemaju izbora nego se pomiriti sa sudbinom, zato ih većina danas traži dobavljače bliže Europi.

Za kraj nas je zanimalo kako ide spajanje s Japancima, ima li poslovnih i kulturoloških šokova? Starčević kaže da je sve još u ranoj fazi, ali ide dobro. Nove vlasnike prvenstveno zanima sigurnost i pouzdanost, jačaju kontroling, a prodajni timovi se polako počinju integrirati. Dakle, pravi učinci njihove akvizicije tek će se vidjeti. Mi ćemo samo napomenuti da su prihodi Nippon Expressa lani bili nešto manji od 16 milijardi dolara, a zapošljavali su oko 70 tisuća ljudi.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar