.webp){kind=icon}
Diverzificiranost poslovanja tvrtke Sardina iz Postira njezina je ključna prednost koja omogućava kvalitetne rezultate i perspektivu, smatra direktor Mislav Bezmalinović s kojim smo razgovarali o tvrtki koja postoji već 117 godina i uspješno se nosi na međunarodnim tržištima u gospodarskom sektoru koji je izložen neprestanoj oštroj konkurenciji i promjenama.
Bezmalinović, koji je bio iznimno uspješan vaterpolist splitskog Jadrana, oduvijek dobro zna što značiti nositi se s konkurencijom i koliko je rada i pripreme potrebno za uspjeh.
"Vrlo je bitno što smo diverzificirani jer su u ribarstvu velike oscilacije na godišnjoj razini, što uključuje i velike promjene cijena, primjerice tune na japanskom tržištu gdje oscilacije mogu biti od 30 do 40 posto od godine do godine", pojašnjava za Bloomberg Adriju Bezmalinović. Također, jedini rade i na uzgoju tune za japansko tržište te orade i brancina za Europu, proizvodnji konzervirane ribe, a u vlasništvu imaju i ulovnu flotu ribarskih brodova, dodaje Bezmalinović.
Kako ističe, takva raznolikost omogućava da Sardina, kada se uoči da će neka godina u nekom segmentu biti lošija, spusti proizvodnju u tom segmentu i poveća u drugome.
"Dosta se dobro borimo s tim izazovima", kaže Bezmalinović.
Očito je recept dobar jer se čak 80 posto proizvodnje plasira na inozemna tržišta diljem svijeta, a najjača za Sardinu su Japan i Španjolska.
Sardina Postira
Hrvatsko tržište je za tvrtku također bitno, no s obzirom na njegovu veličinu, Bezmalinović procjenjuje da postotak jedino može rasti u korist izvoza. U Hrvatskoj kao zanimljiv vidi hotelski segment.
"U Hrvatskoj je interesantan segment turizma, odnosno tu je zanimljiv plasman ribe kroz hotele za vrijeme turističke sezone. Taj segment raste, no nisu to neki veliki brojevi", napominje Bezmalinović.
Prije ruske invazije na Ukrajinu Sardina je imala i dobar posao na ruskom tržištu, no to se može oporaviti tek u slučaju okončanja rata i poboljšanja odnosa između Europske unije i Moskve.
Prošle godine Sardina je ostvarila 34,2 milijuna eura prihoda i dva milijuna eura neto dobiti.
Za ovu godinu Bezmalinović očekuje sličnu razinu prihoda i nešto manju dobit uslijed utjecaja tečaja japanskog jena, odnosno pada njegove vrijednosti u odnosu na druge ključne valute.
Godišnje Sardina preradi 30 tisuća tona ribe. Iz uzgoja dolaze tuna, orada i brancin, a iz izlova se prerađuju, uz tunu, još i srdela, skuša i oslić.
Inače, po riječima Bezmalinovića, iako u javnosti postoji percepcija da stvari u ribarstvu u Hrvatskoj ne funkcioniraju dobro, odnosno da Talijani praktično izlovljavaju cijeli Jadran, stvari nisu tako jednoznačne.
"Često je u javnosti dojam da smo loši u ribolovu, da su Talijani puno bolji i da izlovljavaju cijeli Jadran, i to je točno u segmentu kočarskog, odnosno pridnenog ribolova. U plivaričarskom ribolovu u kojem se lovi sitna plava riba Hrvatska je jedna od najjačih zemalja na Mediteranu. Tu imamo dosta dobru flotu i tehnologiju. Zadnjih godina, kako je Mediteran dosta prelovljen, još jedino u Jadranu ima značajnije količine sitne plave ribe. Zato Hrvatska dobro stoji u plivaričarskom ribolovu, odnosno ulovu srdela, inćuna i lokarde", istaknuo je Bezmalinović.
Navodi i da Sardina, tvrtka s 350 zaposlenih, ima vrlo moderniziranu proizvodnju zahvaljujući kapitalnim investicijama završenim prije desetak godina koje su bile temeljene na primjeni iskustava i tehnologije viđenim u drugim zemljama s razvijenim ribarstvom i preradom ribe.
Prije deset godina zaključili su glavninu investicijskog ciklusa, odnosno najbitnije stavke u vidu proizvodnih koncesija i licenci, tako da im trenutačne licence osiguravaju proizvodnju 1400 tona tune, po 600 tona orade i brancina te kapacitet tvornice konzervi i pašteta. "Mislimo da je to optimum", kaže Bezmalinović i dodaje da se sada radi na manjim investicijama poput ulaganja u solarnu energiju.
Ipak ga pomalo brine razvoj situacije u smislu zaštite ribljeg fonda.
"Ograničenja ulova ribe su sve restriktivnija, ali vidimo da su potrebna. Ribe je sve manje zbog izlovljenosti i klimatskih prilika, međutim treba s manjim količinama ribe što pametnije upravljati", smatra Bezmalinović.
