Na otvorenju Petrolova vjetroparka Ljubač kraj Knina, s predsjednicom Uprave slovenske kompanije Nadom Drobne Popović porazgovarali smo o njihovim investicijskim planovima i specifičnoj situaciji na energetskom tržištu. Visoke cijene nafte i plina idu na ruku Petrolu jer im trenutno ne nedostaje sredstava za ulaganje u zelenu transformaciju (za ovu godinu planiraju 6 milijardi eura prihoda i gotovo 160 milijuna čiste dobiti), ali pitanje je što budućnost nosi ako se rat u Ukrajini nastavi, a vlade zemalja u kojima posluju krenu uplitati svoje prste u tržišne cijene.
Drobne Popović ističe kako 35 posto od 700 milijuna eura planiranih investicija u narednom razdoblju usmjeravaju u zelenu transformaciju. "Vidimo potencijal za širenje naše mreže u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, naravno, to će ovisiti i o poslovnom okruženju. Dobri rezultati u prošloj i ovoj godini su nas praktički doveli na razinu realizacije planova za 2025. godinu. Planirali smo 335 milijuna eura EBITDA, a ove godine smo već na 300 milijuna. To nam je omogućilo postaviti još ambicioznije ciljeve", pojašnjava.
Zanimalo nas je što im je donijela akvizicija Croduxa i kako će proces integracije s matičnom firmom teći. „S Croduxom smo se organizacijski postavili tako da na Hrvatsku i Sloveniju gledamo kao na jednu cjelinu od 6 milijuna stanovnika u kojoj imamo preko 500 prodajnih mjesta. Ljude smo integrirali i više nam nije bitna granica, imamo slovenske ekipe koje rade u Hrvatskoj i obrnuto. Jednostavno je premalo ljudskog kapitala u regiji da bi se moglo drugačije. Akvizicijom Croduxa mi nismo samo dobili mrežu odličnih lokacija, već smo dobili i iskusne timove ljudi koji znaju raditi svoj posao i to odlično funkcionira. Sljedeće godine će se brisati granica, imat ćemo istu valutu, jedina zapreka ostaje jezik, ali radimo na tome da svi učimo sve, da se što bolje razumijemo“, elaborirala je Drobne Popović pa se osvrnula i na izglednu regulaciju cijena goriva od strane hrvatske i slovenske vlade.
"Što se tiče regulacije, to nije rješenje jer mi nemamo tolike marže da možemo značajnije utjecati na cijene i to se neće promijeniti dok god traje rat u Ukrajini. Europska odluka o zabrani uvoza ruske nafte dodatno će podići cijene i otežati dobavu. Dakle, deplasirano je pričati o regulaciji cijena jer je situacija ozbiljna. Moramo gledati dugoročno i definirati kojim će grupama trebati subvencije, poput, primjerice, poljoprivrede ili prijevoznika te naći rješenje kako bi se to najpametnije preživjelo. Ići subvencijama prema svim krajnjim kupcima i održavati to par godina, mislim da ni Hrvatska ni Slovenija to ne mogu izdržati. Zato su investicije u zeleno bitne jer ćemo se pomoću njih izvući iz problema koji nas trenutno muče. Naše marže su na razini od 55 di 60 posto prosječnih europskih marži, što znači da uopće nisu visoke i zato regulacija ne može biti rješenje jer jednostavno nema prostora za utjecaj na cijene", naglašava.
Zanimalo nas je čeka li nas život s visokim cijenama energenata na duge staze, budući da mnogi tvrde da veliki igrači poput OPEC-a namjerno smanjuju proizvodnju kako bi maksimizirali profite prije nego što OIE konačno uzmu primat fosilnim gorivima na globalnom tržištu.
"Nažalost nemam odgovora na to pitanje, da ga imam i da znam koliko će trajati razdoblje visokih cijena, vjerojatno bih bila najbogatija žena na svijetu. Po mom mišljenju, ovome neće brzo doći kraj jer takvi događaji u energetskom sektoru idu polako. Sigurno da sutra nećemo stati s naftom jer je to jednostavno nemoguće, ali u 5 ili 10 godina, što je u energetici kratak period, sigurno će biti promjena. Imat ćemo više električnih automobila jer će im cijene postati konkurentnije i postat će logičan odabir krajnjeg kupca. Ali i naftu ćemo još trebati jer nikad nije rješenje sve prebaciti na jedan energent. Koliko će to dugo trajati ovisi o mnogo čimbenika", objašnjava Drobne Popović i dodaje kako političke odluke zbog rata u Ukrajini u velikoj mjeri kreiraju tržišnu atmosferu.
"Odluka Europe da bude solidarna s Ukrajinom, što je apsolutno ispravna odluka, puno će nas koštati. Bojim se da nitko nije izračunao koliko će to stajati gospodarstvo jer je Rusija Europi bila veliki dobavljač. Nismo riješili nikakvu alternativu, američke sankcije Iranu još su uvijek na snazi iako bi jedan dio potražnje mogli zatvoriti njihovom sirovom naftom. U našoj regiji i Europi imamo puno ruskih investicija i rafinerija pa je pitanje kako ćemo to riješiti. Mađarska i MOL ovise o ruskim izvorima i oni mogu samo sve zatvoriti bez alternativnih dobavnih pravaca", izjavila je, a na sugestiju nacionalizacije samo se nasmijala.
Na pitanje o dobavi nafte i plina prekomorskim putem preko LNG terminala također odmahuje glavom.
"To je kap u moru. Mi nemamo ni infrastrukturu za takvo nešto, a investicije koje nam trebaju da bismo je izgradili opet traju 5 do 10 godina. Moj stav je da trebamo biti pametni i izračunati kako sve okolnosti utječu na nas. Možda je netko to i učinio na europskoj razini, ali bojim se da to nije slučaj. Sve su to brze odluke i zato vjerojatno i nepromišljene. Ako se rat brzo završi nijedna cijena nije prevelika, ali ako potraje, veliko je pitanje kako će se situacija odvijati", zaključuje Drobne Popović.