Burni tjedni objava financijskih izvješća su iza nas. Doznali smo aktualnu krvnu sliku kompanija izlistanih za burzama, što je otvorilo i pitanje zašto joj neke od respektabilnih hrvatskih kompanija ne žele ni primirisati. Rimac još piše prvo poglavlje, nije mu vrijeme za IPO. Roglić ima dva velika razloga protiv izlistavanja. Vujnovcu miriše burza, ali plinski dio kolača ipak ostavlja za sebe.
Energia naturalis (ENNA) započinje proces pripreme za inicijalnu javnu ponudu dionica na tržištu kapitala (IPO), kao i proces ulaganja vrijedan više od milijardu eura. Dosadašnja perjanica ENNA-e, tvrtka Prvo plinarsko društvo (PPD) izlazi iz sastava grupe. Jedan od ključnih razloga zašto su isključili PPD iz IPO jednadžbe trenutačna je klima na financijskim tržištima. Donositelji odluka u ENNA-i smatraju kako su banke danas naime znatno sklonije financirati zelene i održive kompanije koje u svojem portfelju nemaju biznise vezane uz fosilna goriva. Upravo zbog toga PPD, kao kompanija primarno orijentirana na trgovanje plinom, neće biti dio inicijalne javne ponude dionica, kako bi ENNA imala povoljnije uvjete u dobivanju svježeg novca na tržištu.
"Očekuje se da bi proces izlaska na tržište kapitala mogao trajati pet godina, a razmatra se i Zagrebačka burza (ZSE), što bi bio značajan doprinos razvoju domaćeg tržišta kapitala", poručili su za Bloomberg Adriju.
Iz krugova bliskih Enna grupi je Bloomberg Adriji neslužbeno potvrđeno kako je sigurno da će Pavao Vujnovac ostati većinski vlasnik Energije Naturalis i nakon provedenog IPO-a, barem u srednjoročnom razdoblju. Hoće li to značiti 50 posto plus jednu dionicu ili 75 posto, naši sugovornici ne žele nagađati. Dugoročno nije isključen ni izlazak iz vlasništva, iako u ovom trenutku točan plan ne otkrivaju. Jednako tako ne otkrivaju ni koliko će dionica ponuditi na IPO-u, ali znaju da žele investitore koji razumiju njihov core business. Ne isključuju ni mirovinske fondove kao investitore, ali oni im nisu prioritet.
Rimcu još nije vrijeme
Mate Rimac smatra da za burzu još nije pravo vrijeme. "Trenutno me ne zanimaju cijene dionica, više me zanima gdje će moja tvrtka biti za nekoliko godina, što ćemo moći postići i premašiti. Doći će trenutak za ulazak na burzu. Trenutno smo i financijski dosta dobro pokriveni", rekao je Rimac.
Čak i ako se budu odlučili na taj korak, malo je vjerojatno da će odabrati ZSE. Iako bi ih mnogi tamo rado vidjeli, poput izvršnog direktora Interfinancea Denisa Fudurića.
"Vjerujem da bi se oni trebali odlučiti za listanje na nekoj većoj stranoj burzi. Međutim, nadam se da će odlučiti istovremeno izlistati se i na Zagrebačkoj burzi. To bi stvarno puno značilo za burzu. Puno bi značilo za naše tržište da, iako je ono danas relativno jednostavno, bilo koji investitor u Hrvatskoj može otvoriti račun na nekom online brokeraju i ulagati izravno u inozemstvo. Ipak, mislim da bi trebali prevladati i neki malo patriotski osjećaji, pa da se i naša burza malo razvije", smatra Fudurić.
Roglić neće jer…
Orbico nije na burzi iz mnoštva malih i dvaju velikih razloga.
"Najvažnije, radi mogućnosti samostalnog donošenja odluka o budućnosti kompanije, njenu razvoju i strategiji, a zatim radi sprječavanja negativnih utjecaja koji bi se mogli pojaviti u suvlasničkim odnosima, a to se odnosi i na sprječavanje utjecaja politike", poručili su iz Orbica.
Koliko je ZSE atraktivan?
Na ZSE-u je izlistana 91 kompanija, ove godine su uvrštene dvije nove kompanije. Promet unutar knjige ponuda u prvom polugodištu bio je gotovo 24 posto bolji nego polugodište prije, pri čemu je promet dionicama rastao za 28 posto, a ETF-ovima za 21,2 posto.
U prvom polugodištu na najviše je trgovano dionicom Spana, koju po likvidnosti slijede dionice Valamar Riviere i HT-a.
"Dolazak Spana na mjesto najtrgovanije dionice u nešto više od godinu i pol od uvrštenja doista je izniman uspjeh i pokazatelj da atraktivna izdanja svakako mogu tražiti financiranje na Zagrebačkoj burzi", poruka je uprave ZSE-a.
Promet ostvaren u redovnoj trgovini u 2022. bio je 16,5 posto viši i dosegnuo 2,96 milijardi kuna. Podaci burze pokazuju kako je prošle godine ostvareno najmanje transakcija vrijednosnim papirima barem od 2010. godine. U 2021. ih je bilo gotovo 91,6 tisuća, a u 2022. su brokeri na burzi odradili 81,7 tisuća transakcija, odnosno njih 11 posto manje. Time je nastavljen padajući trend aktivnosti na Zagrebačkoj burzi prisutan barem posljednjih pet godina.
No promet u redovnom trgovanju je u 2022. bio nešto viši nego lani. Dionica je protrgovano u vrijednosti od 2,76 milijardi kuna, za gotovo pola milijarde kuna više nego u 2021. godini.
Sudeći prema tim brojevima, dolazak Rimca, Infobipa ili sličnih bi svakako bio dobrodošlo osvježenje i dalo ZSE-u vjetar u leđa za podebljanje brojki. Iako su im širom otvorena vrata svjetskih burzi, možda im prorade patriotski osjećaji, pa prvo krenu od kuće. Naravno, ako im IPO uopće bude opcija.
.webp){kind=icon}
