Boštjan Napast vodi Enna grupu na burzu kroz najviše pet godina

Od 1. srpnja predsjednik uprave Energia naturalisa (ENNA) nije Pavao Vujnovac, već slovenski menadžer Boštjan Napast.

Vujnovac ostaje vlasnik svih tvrtki u sustavu, no povlači se iz operativnog upravljanja ENNA grupom, kao i s mjesta predsjednika uprave PPD-a. U budućnosti će preuzeti, kako je objašnjeno, "nadzornu funkciju".

Promjene u samom vrhu grupacije događaju se, navedeno je iz kompanije, u sklopu procesa promjene korporativne strukture i pripreme ENNA grupe za prvu javnu ponudu dionica na tržištu kapitala (IPO) te investicijski ciklus vrijedan više od milijarde eura. Grupa tek radi na strategiji financiranja investicija.

Pavao Vujnovac ostat će većinski vlasnik Energia Naturalisa i nakon provedenog IPO-a, kako je prije mjesec dana objavio Bloomberg Adrija. Dugoročno, nije isključen ni izlazak iz vlasništva.

Sabina Škrtić, članica uprave ENNA grupe, izjavila je za Tportal kako Vujnovac već dugo razmišlja o profesionalizaciji uprave te razdvajanju vlasničke i upravljačke grupe procesa. Izbor Boštijana Napasta za novog čelnog čovjeka objasnila je Napastovim kompetencijama i iskustvom koje je usklađeno sa strateškim ciljevima ENNA-e u budućem razdoblju. Grupa od njega ima ogromna očekivanja, a prvenstveno, kazala je, u suradnji s Mærskom u projektu u Luci Rijeka.

Napast će, među ostalim, odlučivati o investicijama od gotovo milijardu eura u domaće gospodarstvo, koje je kompanija najavila za iduće razdoblje, te će voditi organizacijske pripreme ENNA-e za IPO.

Škrtić je otkrila da će se uprava kompanije, koju sada čine ona i Napast, vjerojatno širiti.

Što se tiče IPO-a, ENNA ga planira u idućih pet godina. Škrtić kaže da izlistavanje na burzu nije moguće u kratkom roku. Pojasnila je da se tvrtka u kojoj je ranije radila pripremala za izlistavanje četiri godine, a da neke domaće tehnološke kompanije najavljuju IPO i dulje.

Naglasila je će ENNA izlistavanjem na burzi postati potpuno javno izložena kompanija, podložna procjenama analitičara, zainteresiranih investitora i dioničara. "Da bi kompanija bila atraktivna za IPO, nisu dovoljni samo ime i dobri poslovni rezultati. Treba vam ozbiljan sadržaj kako bi analitičari prepoznali dugoročnu održivost kompanije", rekla je.

Članica uprave izjavila je da su tvrtka, odnosno njezine tri divizije – energetika, logistika i hrana – u takvoj fazi da će u narednih pet godina mogu početi pokazivati značajnije EBITDA-e i značajnije vrijednosti. Od najavljenih milijardu eura investicija, najveći dio će se usmjeriti u projekte proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, primarno u solar i u geotermalnu energiju.

Grupa će uskoro objaviti o kojim je konkretno projektima i lokacijama riječ, s time da se već sada zna da dva geotermalna projekta razvija u Slavoniji, u Babinoj Gredi i Slatini.

Govoreći o PPD-u, koji je 1. studenog prošle godine prestao preuzimati plin od ruskog Gazproma, Škrtić je otkrila da je tvrtka u arbitraži s Gazpromom te traži naknadu štete temeljem radnji Gazproma, a ta kompanija zauzima suprotan stav. "Arbitraža nije nimalo jednostavna jer je u pogledu Gazproma i dalje riječ o globalnoj korporaciji, u kojoj udjele, osim ruske države, imaju strani investitori", primijetila je.

Komentirajući metodologiju za izračun tarifa za plin, koja je promijenjena početkom travnja i protiv koje je tvrtka protestirala, Škrtić je kazala kako je stara metodologija bila odlična za građane jer su plaćali jednu od najnižih cijena plina u Europi, dok su cijene na burzama ludovale. Građani su platili plin čak pet milijardi kuna ispod realne tržišne cijene, naglasila je.

"Razliku u propisanoj i nabavnoj cijeni plina iznijeli su opskrbljivači i to ih je jako iscrpilo. HERA je novom metodologijom, koju je kasno donijela, nakon što su opskrbljivači već nabavili plin za iduću sezonu, spustila cijenu plina značajno ispod cijene po kojoj je on već kupljen. Iako je to za građane odlično, jer i dalje će plaćati jeftiniji plin, opskrbljivače je dovelo u nezavidnu poziciju jer su kupili plin po dvostrukoj višoj cijeni nego po kojoj će ga morati prodavati", rekla je Škrtić.

Tvrdi, međutim, da PPD ne trpi nikakvu štetu, niti traži da mu se nešto nadoknadi. Prema njezinim riječima, gubitke trpe drugi opskrbljivači. Apostrofirajući Gradsku plinaru Zagreb – Opskrbu (GZPO), koja je plin PPD-u plaćala prema staroj formuli i koja je tijekom krize za isporučeni plin platila ukupno 324 milijuna eura manje od tržišne cijene. Taj teret je, kaže, podnio PPD. "Nadamo se da neće biti političkog loptanja i da će se za zagrebačku gradsku firmu pronaći rješenje po istom modelu koji je išao za sve opskrbljivače električnom energijom. Ne vidim zašto bi se plin tretirao drugačije od električne energije. Uostalom, to nije ni dopušteno", zaključila je ne želeći otkriti o kolikom se dugu GZPO-a radi.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar