Vujnovac: Fortenova kroz godinu i pol do dvije ide u IPO, prodat ću većinu dionica

Fortenova grupa, najveća regionalna prehrambena kompanija, u narednu bi godinu i pol trebala izaći u prvu javnu ponudu svojih dionica, odnosno IPO.

Najavio je to u ekskluzivnom intervjuu za Bloomberg Adriju Pavao Vujnovac, jedan od suvlasnika Fortenove, ujedno i predsjednik uprave Energia naturalis grupe koja upravlja s 20 tvrtki u energetskoj, logističkoj i prehrambenoj djelatnosti.

Vujnovac je u svojem prvom televizijskom intervjuu ikad otkrio kako i danas ima većinsko pravo glasa u Fortenovi, iako ga ne zanima dugoročno upravljanje kompanijom, već njena prodaja. Potvrdio je i kako je ta grupacija radi pojednostavljenja procesa kupoprodaje na novog kupca trenutačno u procesu otkupa vlastitih dionica od sankcionirane ruske Sberbanke. Kako čovjek koji je ujedno najveći uvoznik ruskog plina u Hrvatsku vidi buduće cijene energenata, očekuje li da će ga zahvatiti porez na ekstraprofite koji hrvatska Vlada najavljuje i što odgovara onima koji ga smatraju kontroverznim? Čitav intervju donosimo u našoj emisiji Leaders for BBA. S Pavlom Vujnovcem razgovarao je Ivan Vrdoljak.

U javnosti se spominje Fortenovin otkup vlastitih dionica, čime biste vi potencijalno postali njezin većinski vlasnik? Kako vidite svoju poziciju u Fortenovi?

Cilj te transakcije nije da se od mene stvori njezinog većinskog vlasnika. Danas Fortenova zbog vlasništva Sbera ima određene komplikacije. Sber je pod sankcijama i ova transakcija ide u cilju stabilizacije Fortenove i u drugom koraku bi Fortenova grupa mogla prodat te udjele tom novom kupcu.

Tko bi mogao biti taj novi kupac?

Pa ima više zainteresiranih strana, no hajdemo reći da nemam ovlasti za spominjanje imena.

Je li Indotek još uvijek u igri?

Koliko znam, da. Procedura za kupovinu zahtijeva određene dozvole i procedure. To je već u nekoj fazi, vidjet ćemo u nekoj bližoj budućnosti što će se desiti.

Riječ je dakle o tranzicijskoj transakciji, ali njome ćete vi postati većinski dioničar?

Pa, budući da je Sber pod sankcijama, realno, danas on nema pravo glasa, i ja već danas u odlučivanju u skupštini imam većinsko pravo glasa. Nije mi intencija to većinsko pravo glasa primjenjivati u smislu da bilo što donosim protiv Sbera koji je realni vlasnik ili bilo kojeg od kreditora HPS-a ili VTB-a. Realno, ova transakcija samo pojednostavljuje izlazak Sbera iz vlasništva.

Koji je vaš cilj s Fortenovom? Planirate li dugoročno upravljati tom kompanijom ili vas samo zanima preprodaja dionica?

Nikad nije bila intencija neko dugoročno upravljanje. Smatram je da je ta kompanija prevelika za bilo kakvo funkcioniranje u poduzetničkom modelu. No u startu sam prepoznao da kupovina dionica i koncentracija određenog broja dionica može donijeti stabilizaciju Fortenova grupi. Fortenova grupa je kompanija koja je izašla iz stečaja, imala je privremenu upravu, sa svakim korakom je radila na stabilizaciji, pripajanjem Mercatora, završetkom privremene uprave, ili, kao što je slučaj u ovoj fazi, izlaskom iz vlasništva Sbera koji je pod sankcijama. Kasnije, u drugoj fazi moramo refinancirati ukupan dug, a u zadnjem koraku ta kompanije treba izaći na IPO. Ona treba diverzificirano vlasništvo i treba institucionalne ulagače, u tom bih IPO-u ja rasteretio veliki dio svojih dionica.

I koliko bi sve to moglo trajati?

Što se tiče Sbera, to bi se moralo desiti u kraćem roku, što se tiče ovih naknadnih koraka, možemo reći da se nakon izlaska Sbera stvara pozicija da možemo refinancirati današnje dugove s visokim troškom i kamatom, a onda bi u nekom kraćem periodu od godinu i pol do dvije radili IPO u kojem bih prodao veći dio svojih dionica.

Najveći ste uvoznik ruskog plina u Hrvatskoj. Europska komisija je prvo odustala od ideje embarga, a onda i od stavljanja ograničavanja uvozne cijene ruskog plina. Jesu li takve ideje ikad bile realno ostvarive i održive?

PPD je trading kompanija koja funkcionira unutar regije i članica EU-a. Imamo ruske partnere, poput Gazprom exporta, od kojih kupujemo plin, ali ga kupujemo i od drugih partnera. Otkupljujemo američki LNG i radimo sa svim većim traderima sa Zapada. U Hrvatsku uvozimo plin i imamo svoje pozicije. Što se tiče capa i embarga, koliko sam vidio, na kraju te priče su svi u Europskoj komisiji i svi veći igrači imali mišljenje kako bi eventualno bilo kakav pomak u smjeru capa ili embarga doveo do još kompleksnije situacije koja bi mogla rezultirati nekim nestašicama.

Znači niste nikad očekivali da će do toga zaista doći?

Pa danas je takva situacija da je sve moguće, ali to nije bilo realno.

Podržavate li oporezivanje ekstraprofita energetskih kompanija? To traži Europska komisija, na tragu toga je i Hrvatska.

Mi danas nismo proizvođači energije. Što se tiče ekstraprofita, tu treba malo šire sagledati tko je sve eventualni dobitnik ove situacije. Ono što mogu reći je da podržavam sve mjere Vlade. Vlada će morati donositi mjere kako bi amortizirala ovaj udar cijena na kućanstva i tu ćemo u konačnici svi morati podnijet nekakav teret te amortizacije. Podržavam sve mjere Vlade s kojima će napuniti proračun kako bi financirala subvencije za amortizaciju tih udara.

Dakle, spremni ste platiti taj porez na ekstraprofit, ali zapravo govorite da niste ni imali ekstraprofit?

Ako će se to u konačnici odnositi i na nas, naravno da ćemo participirati. Kroz svoje određene alate i aktivnosti pokušat ćemo unutar sustava amortizirati svojim ljudima. Ove udare na životni standard ćemo sa svojim društvenim odgovornostima ublažiti i dati neki svoj udio amortizaciji cijele ove pozicije.

Je li vas itko iz Ministarstva financija kontaktirao na tu temu, kojom stopom će se oporezivati ekstraprofiti koje spominje Vlada?

Ne. Ono što vidim danas su neki prijedlozi iz Europske komisije. Vidim da su spomenuli nekih 33 posto, porez na dodani profit, neki ekstraprofit. Ali još nikakve komunikacije nije bilo. Promatramo sve mjere Vlade i da ćemo mi sigurno sudjelovati, mi želimo sudjelovati u amortizaciji cijele ove pozicije.

Kako u takvim uvjetima, dakle uvjetima neizvjesne cijene energenata i novih nameta uopće donosite poslovne odluke? Kako odlučujete o idućem koraku kad po pitanju regulacije ne znate što nosi sutra?

Moram vam reći da smo puno konzervativniji nego prije. Danas je vrijeme konsolidacije i stabilizacije sustava. Ono što se danas ne vidi su horizonti. Ne vidi se ta regulativa. I nakon rješavanja ove cijele geopolitičke situacije ćemo vidjeti neku strategiju EU-a. Ono što mi pokušavamo sada je stabilizirati i konsolidirati sustav te odabrati određene smjerove koji nemaju rizike za budućnost.

Je li era jeftinih energenata definitivno završila? Dakle govorimo prvenstveno o struji i plinu, ali i o gorivu.

Ne bih se danas bavio nekim budućim procjenama. Kroz iskustvo ovih zadnjih godina vidjeli smo više takozvanih crnih labudova. Vidjeli smo više kriza. Vidjeli smo krizu nenormalno niske cijene energenata, pa smo sad vidjeli krizu nenormalno visoke cijene energenata. Sad je pitanje strategije koja će doći u nekom periodu i načina investiranja. Ne bih se bavio je li era završila ili nije, da li skupih ili jeftinih.

Većinu potrebnog plina za potrošnju Hrvatska uvozi. Kako će se na vaše poslovanje odraziti odluka Vlade o tome da Ina mora povećati proizvodnju plina, i sav plin prodavati u Hrvatskoj?

PPD je trading kompanija koja djeluje šire, imamo pozicije u regiji na velikom broju tržišta. U Hrvatskoj imamo svoje poslovanje koje normalno funkcionira i ne bih rekao da će ta odluka uopće djelovati na naše aktivnosti i poslovanje. Ne značajno.

Europa dugo najavljuje zeleni plan i prelazak na obnovljive izvore, pogotovo zbog rata u Ukrajini. I vi ste nedavno izjavili da ćete se dugoročno fokusirati na solare, a da je sve drugo "upitno". Što to znači?

Ne možemo vidjeti horizonte, ali vidimo određene stvari koje neće izostati iz dugoročne strategije Europe. Gledamo inicijalno nekakva tri smjera. Jedan smjer je proizvodnja iz obnovljivih izvora, a tu radimo više projekata. Želimo u konačnici biti trgovci s tom zelenom energijom, želimo prodavati struju iz zelenih izvora, plin ćemo kao takav, koji je tranzicijsko gorivo, koristiti u tom dijelu trgovine energije. U drugoj fazi kroz Ennu Fruit želimo podržati naše partnere i raditi na povećanju proizvodnje hrane i samodostatnosti proizvodnje hrane u Hrvatskoj. U trećoj fazi radimo na logistici i transportu. U EU strategiji je velika intencija zamjene kamionskog željezničkim prijevozom. I tu mi kroz ovaj kontejnerski terminal, željeznički dio, želimo sudjelovati u toj zelenoj tranziciji.

Znači li to da ćete za 10 ili 15 godina potpuno napustiti plinski biznis?

Ne bih to tako rekao rekao. PPD ima kompetencije i znanja o plinu, gomilu partnera, kao i pozicije koje ćemo dugoročno zadržati. Plin će biti tranzicijsko gorivo u nekom periodu. Ne bih rekao da ćemo ga napustiti jer nam donosi kompetencije i odnose. Moramo pričekati rješavanje ove geopolitičke situacije, trebamo pričekati neku EU strategiju u smislu energetike plina na duži rok, tad ćemo donijet neke odluke.

Kakva je budućnost Petrokemije? Vaš PPD i Ina su ondje većinski vlasnici – pregovara li se i dalje s turskim ponuđačem?

Petrokemija mora osigurati svoju budućnost. Da bi to uspjela, potrebno je uložiti ozbiljna sredstva i odrediti smjer. Kroz novog partnera, kroz Yıldırım, mislim da bi to Petrokemiji bilo osigurano. No o tome još uvijek razgovaramo i vidjet ćemo hoće li Yıldırım donijeti dobru budućnost Petrokemije ili ne.

Idu li ti pregovori u dobrom smjeru?

U ovom trenutku mogu reći da idu u dobrom smjeru i da gledamo Yıldırım kao dugoročnog partnera Petrokemije.

Planirate li nastup na još nekim tržištima, odnosno neku novu akviziciju u Hrvatskoj ili inozemstvu?

Zasad ne. Pričekat ćemo da vidimo u kojem smjeru će ići razvoj kompletne energetike i drugih djelatnosti. Zasad nemam u planu neke akvizicije i širenja koji bi nam donijeli sad još dodatne neke napore.

Imate već dovoljno?

Moramo se konsolidirati malo, vidjeti u kojem smjeru ćemo ići u budućnosti.

Javnost vas doživljava pomalo tajnovitim, možda i kontroverznim. U samo 10 godina stvorili ste kompaniju koja okreće milijarde. Koji je recept vašeg uspjeha?

PPD je trading kompanija koja ima neobičan način poslovanja na hrvatskom tržištu. U zadnjih 20 godina su mnoge trading kompanije narasle u velike razmjere, tu govorimo o Vitolu, Glencoeu, Trafiguri i tako dalje. Osim tih najpoznatijih, postoji velik broj kompanija koje su rasle i koje imaju puno veće brojeve od PPD-a, a inicijalno su nastajale i rade u Švicarskoj. U Hrvatskoj takav način poslovanja nije uobičajen i stvara određene interpretacije. Što se tiče kontroverznosti, to nerazumijevanje kreira kontroverznost. Što se tiče tajnovitosti, glavna zamjerka je da nisam dovoljno u medijima. Smatram da ne trebam soliti pamet u svim segmentima političkog i društvenog života. U ovom dijelu u kojem smatram da imam velike kompetencije, dakle u poslovnom dijelu i zajednici, tu dajem intervjue jer smatram da imam nešto za reći. U konferencijama sudjelujem aktivno. Smatram da nije pametno informirati javnost oko budućih planova s obzirom na konkurenciju.

Kako biste vi sebe opisali kao biznismena i tko su vam poslovni uzori?

Kroz cijeli period ovog rasta i razvoja aktivnosti svih kompanija stvorili smo gomilu velikih partnera. Mi smo u joint venturima s Vitolom, s Gazprom exportom, imamo partnerstva s Mærskom, APMT-om, VPTI-om. Sreo sam puno velikih menadžera koji su legende u svom poslu. I ja i moji ljudi smo učili od svih tih sustava i svih tih ljudi. Tako da su svi ti ljudi s kojima imamo partnerstva pridonijeli ovom razvoju znanja i kompetencija koje imamo danas.

Od koga ste najviše učili ili naučili?

Tu mogu spomenuti EON. U startu je PPD bio u vlasništvu EON-a. Kad smo otvarali tržište u Hrvatskoj, otkupio sam firmu od EON-a. Praktički sve o plinskom biznisu smo naučili od njih.

Već smo konstatirali da ste prisutni u svim ključnim industrijama u Hrvatskoj. Kako stignete sve to – donosite li samo najveće strateške odluke ili mikromenadžerirate na dnevnoj bazi?

I sâm sam se razvijao kako su se razvijale kompanije i ENNA. U startu sam radio mikromenadžment, čak sam to radio i duže nego što sam trebao. Danas se pokušavam sve manje baviti mikromenadžmentom te donositi samo strateške odluke, a postoji tim ljudi koji ima kompetencije i znanja da može odrađivati svoj dio posla.

Napomenuli ste da rijetko nastupate u medijima, ako se ne varam, ovo vam je prvi TV intervju?

Tako je, da. Dosad nisam radio TV intervjue, bio sam intervjuiran na konferencijama, ali nisam govorio u kameru.

Onda vam zahvaljujem što ste za prvi TV intervju odabrali Bloomberg Adriju, i hvala vam na razgovoru.

Hvala vama!