.webp){kind=icon}
Maloprodajni sektor u Srbiji mogao bi se proširiti ulaskom novih stranih brendova na tržište, dok inflacija u zemlji popušta, a promet u trgovini na malo se proteklih godinu dana oporavlja.
Prije otprilike mjesec dana srpskoj maloprodajnoj sceni pridružio se njemački lanac prehrambenih proizvoda Mix Markt, otvorivši tri trgovine, dvije u Beogradu i jednu u Novom Sadu, a već neko vrijeme se špekulira da bi slične poteze mogli povući i drugi europski maloprodavači.
Mix Markt je specijaliziran za proizvode podrijetlom iz Rusije, Poljske, Rumunjske i drugih istočnoeuropskih zemalja. Već posluju u susjednoj Sloveniji, Crnoj Gori i Bugarskoj.
Posljednji veći inozemni lanci koji su se proširili na srpsko tržište bili su ruski sestrinski brendovi Mere i Svetofor, koji su prve prodajne objekte otvorili 2020., odnosno 2021. godine. Fokusiraju se prvenstveno na pružanje niskih cijena, s interijerom nalik na skladište, gdje je roba poslagana na paletama. Srbijanski mediji nedavno su izvijestili da Mere planira otvoriti i svoj prvi megamarket u zemlji. Prije toga zapažen je bio ulazak njemačkog Lidla na tamošnje tržište 2018. godine.
Proteklih tjedana nagađalo se o dolasku poljskog trgovačkog lanca Żabka u Srbiju. Špekulacije su uslijedile nakon što je kompanija registrirala naziv domene "zabka.rs". Kako se može vidjeti na stranici Registra nacionalnog internetskog domena Srbije, tvrtka je to učinila krajem prošle godine.
Depositphotos
Na pitanje Bloomberg Adrije planiraju li uskoro proširiti svoje poslovanje i na Srbiju, iz Żabka Grupe nisu potvrdili tu namjeru, ali je nisu ni demantirali. "Żabka Grupa slijedi svoju višesmjernu strategiju rasta, koja uključuje otvaranje trgovina izvan Poljske", naveli su, dodavši da će obavještavati o svojim daljnjim aktivnostima.
Podsjetili su da je njihov prvi korak prema ekspanziji u inozemstvu bila kupnja DRIM Daniel Distributiea, vodećeg distributera robe široke potrošnje na rumunjskom tržištu. Izrazili su nadu da će uskoro moći otvoriti prve trgovine u toj zemlji, oslanjajući se na svoju stručnost u području maloprodaje i iskustvo koje su stekli na domaćem tržištu.
Šuška se i da bi francuski Carrefour, jedan od najvećih svjetskih maloprodavača po prihodima, mogao stupiti na srpsko tržište.
"Možemo vas obavijestiti da naša grupa nastavlja provoditi strategiju razvoja definiranu strateškim planom za razdoblje do 2026. godine, koji ima za cilj otvaranje trgovina u 10 novih zemalja", poručili su iz Carrefoura za Bloomberg Adriju, ne precizirajući koje su to države u pitanju. "U ostvarivanju te strategije razvoja, srpsko tržište i balkanska regija mogli bi biti interesantni za Carrefour Grupu do 2026. godine", dodali su.
Također su podsjetili da je Carrefour International Partnership, odgovoran za razvoj suradnje grupe s lokalnim partnerima kroz franšizne ugovore, nedavno objavio povratak u Grčku i Bugarsku, gdje je već otvoreno nekoliko desetaka trgovina.
Za najveći lanac supermarketa u Grčkoj, Sklavenitis, također se početkom godine neslužbeno najavljivalo proširenje na Srbiju. Kada je spomenuti Carrefour, koji je na grčko tržište ušao u suradnji s brendom Marinopoulos, prestao poslovati u Grčkoj uslijed loše financijske situacije, upravo je Sklavenitis bio taj koji je preuzeo njihovo zajedničko poslovanje.
Depositphotos
Informacije o ulasku na srpsko tržište Sklavenitis nije službeno potvrdio, a na pitanja Bloomberg Adrije o toj temi kompanija nije odgovorila do objave ovog članka.
U Srbiji trenutno posluje oko 20 maloprodajnih trgovačkih lanaca. Kako je naš portal već pisao, prošle godine je njih šest, Delhaize, Mercator S, Aman, Univerexport, Gomex i Metro, ostvarilo profit od ukupno 11,847 milijardi dinara (101 milijun eura), kada je službena inflacija bila 7,6 posto. Taj poslovni rezultat bolji je za 15,5 posto ili 14 milijuna eura u odnosu na godinu ranije, kada je ta šestorka imala 87 milijuna eura čiste zarade.
Prvo mjesto i dalje samouvjereno drži Delhaize, koji je 2023. završio s profitom od 7,7 milijardi dinara (gotovo 66 milijuna eura). To je gotovo dvostruko bolji rezultat od ostalih pet igrača na tržištu zajedno.
Među navedenih šest trgovačkih lanaca ne nalazi se jedan od tržišnih lidera i prošlogodišnji drugoplasirani, trgovački lanac Lidl. Ta njemačka kompanija poslovnu godinu završava u ožujku, tako da njezini financijski izvještaji još nisu dostupni na stranici Agencije za privredne registre.
Posljednji izvještaj o prometu u trgovini na malo u Srbiji Republički zavod za statistiku objavio je na osnovi podataka iz ožujka, kada je zabilježen nastavak rasta u sektoru.
Najviše je porastao promet hrane, pića i duhana (7,5 posto u stalnim cijenama), dok je rast u kategoriji neprehrambenih proizvoda iznosio 6,2 posto. Trgovina na malo motornim gorivima u specijaliziranim prodavaonicama rasla je za 5,3 posto u odnosu na ožujak prethodne godine, ako gledamo cijene po isključenju inflacije.
Na nedavnom predstavljanju izvještaja o inflaciji, guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković je, govoreći o tome kada će se u trgovinama osjetiti pad inflacije, izjavila da se ne može očekivati da se cijene vrate na razinu na kojoj su nekada bile zato što su ulazne komponente, odnosno ono od čega se proizvodi prave, poskupjele trajno. Vraćanje na nekadašnje cijene je jednostavno nemoguće.
Iako se inflacija već vraća u granice cilja, Komisija za zaštitu konkurencije još nije okončala sektorsku analizu stanja konkurencije na tržištu izabranih prehrambenih proizvoda koju je započela početkom prošle godine, jer ne može dobiti podatke od pojedinih sudionika na tržištu, a protiv kojih su već poduzete mjere.
