Austrijski serijski poduzetnik i generalni direktor investicijskog društva Schütz Family Office Alexander Schütz nedavno je postao najveći pojedinačni dioničar Addiko Bank AG-a, za koju su se ove godine natjecale i kompanije iz Adria regije. Upravo jedna od tih kompanija, srpski Diplomat Pay, prodala je Schützu svoj vlasnički udio od 9,99 posto putem njegove tvrtke S-Quad Handels- und Beteiligungs GmbH.
Za vlasništvo nad Addikom prethodno su se natjecali Agri Europe Cyprus Limited, tada u vlasništvu nedavno preminulog Miodraga Kostića, Nova Ljubljanska banka (NLB), Alta Pay Group te spomenuti Diplomat Pay. Prve dvije tvrtke povukle su se nakon što prošlog ljeta nisu uspjele ostvariti svoje ciljeve, dok je Europska središnja banka (ECB) suspendirala pravo glasa Alta i Diplomat Paya. ECB smatra da su ta dva dioničara djelovala zajedno i nisu obavijestila regulatore o stjecanju kvalificiranog udjela.
Vlasnička struktura zajmodavca sa sjedištem u Beču ove se godine više puta značajno mijenjala, a interes ulagača podigao je cijenu njegovih dionica na rekordne razine. Najnovije izmjene u vlasničkoj strukturi još nisu ažurirane na stranici banke.
Iako konkretni planovi u tom smjeru još ne postoje, Schütz je u intervjuu za Bloomberg Adriju izjavio da kupnja dodatnih dionica Addika ostaje otvorena opcija. Kako je došlo do odluke o preuzimanju udjela od Diplomat Paya i kakvu cijenu dionica banke očekuje u narednom razdoblju, pročitajte u nastavku.
Koja je poslovna logika iza odluke o stjecanju udjela u Addiko Banku?
Poslovna logika leži u činjenici da je Diplomat Pay želio prodati svoj udio, a mi smo nakon analize zaključili da banka posluje vrlo dobro. Još ranije razmatrali smo ulaganje u IPO (inicijalna javna ponuda), ali tada nismo bili dovoljno hrabri. Sada su uprava i nadzorni odbor odradili izvrstan posao u smanjenju ukupnog rizika i restrukturiranju banke.
Čak i uz moguće izazove poput smanjenja kamatnih stopa i povećanja stope nenaplativih kredita, geografska ekspanzija, snažno vodstvo i stabilna bilanca čine Addiko vrlo atraktivnim investicijskim slučajem po mom mišljenju.
Jesu li banke dosad bile značajan dio vašeg investicijskog portfelja?
Imamo dugogodišnje iskustvo u financijskim uslugama. Godine 1991. osnovao sam C-Quadrat Investment AG sa svojim partnerom, tvrtku za upravljanje imovinom aktivnu u više od 20 zemalja. Tvrtka, koja je upravljala imovinom vrijednom više od devet milijardi eura, bila je uvrštena na burzu u Frankfurtu prije nego što smo je ponovno preuzeli u privatno vlasništvo.
Tada je C-Quadrat kupio 9,9 posto udjela u Deutsche Bank AG-u putem financijskih derivata, u ime kineske grupe HNA, koja je kasnije raspuštena. Preuzeli smo preostali udio od nešto više od jedan posto Deutsche Banka prilikom otkupa C-Quadrata od HNA-e.
Nakon toga sam kupio privatnu banku u Luksemburgu, Freie Internationale Sparkasse, od Sparkasse Bremena u Njemačkoj. Nekoliko godina kasnije prodao sam je, preimenovanu u FIS Privatbank, vodećoj latinoameričkoj investicijskoj banci BTG Pactual. Ta je transakcija bila značajna prekretnica u BTG-ovoj globalnoj strategiji širenja poslovanja u Europi.
Planirate li kupnju dodatnih dionica Addiko Banka i, ako da, što bi bio razlog za takvu odluku?
Ako drugi dioničari budu zainteresirani za prodaju svojih dionica, otvoreni smo za pregovore, ovisno o cijeni i odobrenju nadležnih regulatora. Međutim, trenutačno nemamo takve planove.
Posljednjih mjeseci nekoliko tvrtki iz Adria regije, uključujući Diplomat Pay, Alta Pay, Agri Europe Cyprus i NLB, natjecalo se za udio u Addiko Banku. Kako gledate na to? Što mislite, zašto je austrijska banka privukla toliko interesa, posebno iz ove regije?
Nismo sudjelovali u tim pregovorima i pokušajima transakcija, ali svakako ćemo biti zainteresirani čuti njihove ideje i planove za razvoj banke.
Očekujete li daljnje promjene u vlasničkoj strukturi Addika u bliskoj budućnosti? Ako da, kakve bi te promjene mogle biti?
Mislim da trenutno nisam prava osoba za odgovoriti na to pitanje. No rado ću ponovno razgovarati o toj temi sredinom sljedeće godine kada budemo imali više informacija.
Što predviđate u vezi s kretanjem cijene dionica Addiko Banka u narednom razdoblju?
Promet dionica na burzi trenutačno je vrlo nizak, što smatram lošim pokazateljem njihove stvarne vrijednosti. Dionice u slobodnom prometu i tržišna kapitalizacija mogli bi biti premali da bi privukli veće institucionalne investitore. Međutim, ako banka nastavi s dobrim rezultatima i sporovi među dioničarima se riješe, vjerujem da postoji značajan potencijal za snažan rast cijene dionica.
Na temelju vašeg iskustva u bankarskom sektoru, kako očekujete da će taj sektor poslovati u Europi do 2025. godine?
Vjerujem da će sektor nastaviti solidno poslovati, unatoč očekivanim povećanjima kreditnih rezervi zbog izazovnog gospodarskog okruženja u mnogim zemljama. Sve dok se tržište nekretnina ne uruši ili ne dođe do ozbiljnijih negativnih utjecaja poput eskalacije ratova, burzovnih kriza ili pandemija, bankarski sektor ostat će vrlo otporan.