Zeleni krediti postaju ključan alat za financiranje održivih projekata, omogućujući građanima i tvrtkama da smanje svoj ugljični otisak i doprinesu očuvanju okoliša. Iako trenutačno čine mali dio bankovnih portfelja, rastući regulatorni pritisci i sve veća svijest o klimatskim rizicima ubrzavaju njihovu važnost u bankarskom sektoru.
Zeleni krediti su financijski proizvodi koje banke nude kako bi podržale projekte koji smanjuju negativan utjecaj na okoliš. Ovi krediti, koji obuhvaćaju projekte energetske učinkovitosti, obnovljive izvore energije i održivu infrastrukturu, postaju sve važniji dio bankarskog portfelja.
Unatoč tome što je udio zelenih kredita u bankovnim portfeljima još uvijek relativno nizak u većini europskih zemalja, kao što je primjer Slovenije gdje iznosi oko dva posto, očekuje se da će, s nadolazećim obvezama ESG izvješćivanja, njihova zastupljenost značajno rasti.
Čitaj više
Političke igre i manjak transparentnosti sputavaju ESG u javnim poduzećima regije
ESG inicijative suočavaju se s izazovima u implementaciji upravljačkih standarda.
27.09.2024
Europa potvrdila vodstvo na tržištu ESG obveznica, budi se i regija
Globalno tržište održivih obveznica dosegnulo 554 milijarde dolara u prvoj polovici 2024. godine.
25.09.2024
ESG pravila mnogo više sputavaju europske od američkih kompanija
Kritičari stroge ESG regulative kažu da Europa nudi batinu, a SAD mrkvu kad je riječ o otvaranju prostora za ulaganja u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena.
09.09.2024
ESG dionice gube sjaj, ali i dalje nadmašuju obične
Potražnja za kompanijama koje zadovoljavaju ESG kriterije i rast imovine u ESG fondovima doprinose tom trendu.
11.07.2024
Projekti koje financiraju zeleni krediti
Građani i tvrtke koriste zeleni kredit za financiranje širokog spektra održivih projekata. U segmentu građanstva, najčešće se financira energetska obnova kuća, ugradnja solarnih panela i kupnja ekoloških vozila.
Tvrtke koriste zeleni kredit za veće projekte poput izgradnje zelenih zgrada, ulaganja u obnovljive izvore energije i poboljšanje energetske učinkovitosti u proizvodnji. Banke sve više prepoznaju važnost ulaganja u zelene projekte kao sredstvo za smanjenje rizika povezanih s klimatskim promjenama.
Pogodnosti zelenih kredita
Glavna prednost zelenih kredita su povoljniji financijski uvjeti u usporedbi s klasičnim kreditima. Erste banka u Hrvatskoj, primjerice, nudi eko-stambene kredite s nižom kamatnom stopom od 0,10 do 0,20 postotnih poena te produženim rokom otplate do pet godina. Ovi krediti omogućuju građanima dugoročne uštede, kako kroz financijske pogodnosti, tako i kroz niže troškove održavanja energetski učinkovitih nekretnina.
Zeleni krediti u regiji
U Hrvatskoj, Erste banka već godinama prednjači u ponudi zelenih kredita. "Svijest o eko-stambenim kreditima raste, a prošle godine njihov udio u ukupnom portfelju stambenih kredita iznosio je 11 posto“, kaže Ana Laslo, zamjenica direktorice Erste banke. Osim eko-stambenih kredita, banka nudi i kredite za ekološka vozila.
"Eko-kredite za vozila smo uveli prošle godine. Oni značajno ovise o državnom natječaju za subvencije električnih vozila. U prvoj polovini ove godine bilježimo rast i imali smo 1,5 milijuna eura za takve kredite“, dodaje Laslo.
Interes za zeleni kredit u Makedoniji raste, osobito među tvrtkama koje posluju s europskim partnerima. U prvoj polovici ove godine udio zelenih kredita iznosio je 4,5 posto, u odnosu na 2,2 posto u 2019. godini.
Emilia Spriovska, članica upravnog odbora Prokredit banke, naglašava da su međunarodne kompanije predvodnici ovog trenda jer imaju vanjske motive pratiti zelene trendove, dok domaće tvrtke zaostaju.
"Tvrtke s međunarodnim partnerima imaju vanjski poticaj pratiti globalne trendove, za razliku od onih koje posluju isključivo na domaćem tržištu i nemaju istu motivaciju niti obveze, što ih čini sporijima u prilagođavanju tim trendovima", objašnjava Spriovska.
U Sloveniji je udio zelenih kredita još uvijek nizak, a banke bilježe ograničenu potražnju, unatoč povoljnijim uvjetima financiranja.
"Ne vidimo povećanu investicijsku potražnju zemlje koju očekujemo”, rekla je direktorica Združenje bank Slovenije Stanislava Zadravec Caprirolo za Bloomberg Adriju. Prema njezinim riječima, banke bi, među ostalim, mogle financirati nekretninske projekte za rješavanje stambene krize u Ljubljani i drugdje.
Pritisak na banke za usklađivanje s klimatskim ciljevima
Izvješće Europske središnje banke (ECB) iz siječnja 2024. godine otkriva zabrinjavajuću statistiku. Naime, čak 90 posto portfelja najvećih banaka u eurozoni još uvijek nije usklađeno s klimatskim ciljevima prema Pariškom sporazumu. Ovaj nesklad izlaže banke tranzicijskim rizicima, posebno zbog financiranja industrija koje su spore u smanjenju emisija, kao što su automobilska industrija i sektori fosilnih goriva.
ECB sve više naglašava važnost smanjenja klimatskih rizika i uvodi strože mjere za osiguranje da banke usklade svoje poslovanje s klimatskim ciljevima. Banke koje ne uspiju prilagoditi svoje portfelje suočavaju se s reputacijskim rizicima i mogućim sankcijama, dok se očekuje da će se zeleni krediti sve više koristiti kao sredstvo za smanjenje tih rizika.
Zeleni krediti postaju ključan alat za financiranje održivih projekata i smanjenje klimatskih rizika. Iako se trenutni udio zelenih kredita razlikuje među zemljama, potencijal za rast je velik, osobito s obzirom na regulatorne pritiske i sve veću svijest o važnosti zelene tranzicije. Kako banke sve više ulažu u zelene projekte, očekuje se da će ovi krediti postati još važniji u nadolazećim godinama.