Klimatske promjene prijete, a Hrvati za osiguranje imovine baš i ne mare

Posljednjih godina, a ova je kroz nedavna olujna nevremena u Hrvatskoj i Sloveniji samo nastavak istog trenda klimatskih promjena, očiti su rastući rizici za imovinu pod utjecajem prirodnih katastrofa kao što su suše, poplave, potresi ili šumski požari.

Jedan od najvećih svjetskih reosiguravatelja Munich Re nedavno je objavio da su Europljani u razvijenom svijetu među najmanje osiguranima od ekstremnih vremenskih uvjeta. Podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), udruženja koje okuplja društva za osiguranje sa sjedištem u Hrvatskoj, za odnos hrvatskih građana prema osiguranju imovine donose još tamniju sliku.

Naime, Hrvati za osiguranje imovine izdvajaju otprilike tri puta manje sredstava nego što je to prosjek u Europskoj uniji (EU).

"Nedavne vremenske nepogode predstavljaju snažan podsjetnik na važnost osiguranja imovine, ali i skreću pažnju na zabrinjavajući podatak da je svega 20-ak posto privatne imovine u Hrvatskoj osigurano, čime značajno zaostajemo za europskim državama", kazali su za Bloomberg Adriju iz HUO-a.

Taj je podatak tim više zanimljiv jer, poznato je, Hrvati posjeduju nekretnine u većem opsegu no što je to slučaj u mnogim zemljama EU-a, odnosno čak 91 posto ljudi u Hrvatskoj posjeduje vlastitu nekretninu.

Istodobno, Hrvatska je pri dnu ljestvice EU-a kad je riječ o osiguranju vlastite imovine, odnosno premija osiguranja imovine u Hrvatskoj je za prošlu godinu iznosila 67 eura po stanovniku, a europski je prosjek, prema podacima europske asocijacije nacionalnih udruženja osiguravatelja Insurance Europe, još 2020. iznosio 193 eura po stanovniku.

Hrvatska je u svim vrstama osiguranja ispod europskog prosjeka, a najbolje, što nimalo ne iznenađuje, stoji kad je riječ o osiguranju motornih vozila jer, kao što znamo, ta je vrsta osiguranja obvezna.

Tako premija zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj iznosi 27 eura po stanovniku naspram 279 eura u EU-u. Kod životnog osiguranja odnos je 98 eura u Hrvatskoj prema 1.132 eura u EU-u, a kod automobilskog osiguranja stvar izgleda nešto bolje, pa hrvatski građani izdvajaju 165 eura po stanovniku u odnosu na 252 eura prosjeka po stanovniku EU-a, navodi HUO.

Insurance Europe

"Posljedice bilo koje nepogode značajno se mogu ublažiti ako stvorimo svijest o preventivnim mogućnostima koje nude osiguravatelji upravo kroz zaštitne i sigurnosne komponente osiguranja imovine. Društva za osiguranje nude različite vrste osiguranja imovine kako bi zaštitile vlasnike od gubitaka ili oštećenja imovine", poručuju iz HUO-a.

Naravno, svatko može reći da je u interesu osiguravatelja zaraditi na što većem iznosu premija, no pitanje je isplati li se rizik koji očito veliki broj hrvatskih građana prihvaća, a on se svodi na logiku "neće baš mene pogoditi neka elementarna nepogoda". Razvoj situacije posljednjih godina ne ide u prilog takvoj logici.

U HUO-u napominju da je bitno razlikovati dvije osnovne vrste osiguranja imovine. Jedna se odnosi na građevinski dio objekta, a druga na stvari unutar kućanstva.

Koliko je izdvajanje za osiguranje imovine preveliki izdatak, možda može, primjerice, ilustrirati izračun za stan veličine 60 četvornih metara u Zagrebu. Tu bi, kako navode iz HUO-a, godišnja premija iznosila oko 200 eura, odnosno otprilike 16,5 eura mjesečno. Ako se to usporedi s iznosom eventualne štete ili s vrijednošću nekretnine, onda bi se moglo zaključiti da se ne radi o "suludoj" investiciji.

Po podacima HUO-a, od ukupno 17 milijardi eura šteta od zagrebačkog i potresa na Banovini, tek je 0,5 posto objekata bilo zaštićeno policom osiguranja imovine.

Tu ne treba zaboraviti ni probleme koje vremenske nepogode nanose poljoprivredi koja bi trebala biti jedan od važnih gospodarskih sektora.

HUO

"Prema podacima iz studije 'Pregled ekonomskih šteta kao posljedica prirodnih nepogoda u poljoprivredi', čiji su autori Tajana Čop i Mario Njavro s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u poljoprivredi u razdoblju od 2013. do 2019. štete su iznosile čak 1,2 milijarde eura, a najviše ih uzrokuju suše te poplave. Autori studije navode da u proaktivne mjere zaštite spada i osiguranje poljoprivredne proizvodnje, a to je mjera na koju se u Hrvatskoj poljoprivrednici rijetko odlučuju", napominju iz HUO-a.

U svakom slučaju, razuman pristup nalaže da se prouče mogućnosti osiguranja koja osiguravateljske tvrtke nude, no trenutačni podaci pokazuju da u Hrvatskoj ljudi ne vide puno potrebe posvetiti vrijeme toj aktivnosti.

Inače, prošle je godine ukupna zaračunata bruto premija za sve vrste osiguranja u Hrvatskoj iznosila 1,68 milijardi eura, što je godišnji rast od 8,2 posto. Isplaćene štete iznose 1,02 milijarde eura ili rast od 5,7 posto u odnosu na godinu ranije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar