Vrhunac vodenog vala sve je bliže, s osiguranjem od poplava ne stojimo bajno

Poplave koje su pogodile središnju Europu prouzročile su goleme materijalne štete, procijenjene na više od milijarde eura, čime su postale najskuplja prirodna katastrofa na kontinentu. S obzirom na to da se za ove ekstremne uvjete uglavnom krive klimatske promjene, čije bi posljedice u budućnosti mogle postati još gore, u Europi raste pritisak na i osiguravajuće kuće i potrebu za osiguranjem imovine.

Naime, procjene šteta od poplava u središnjoj Europi trenutno variraju od nekoliko stotina milijuna eura do više od milijarde eura, prema izvješću bonitetne agencije Morningstar DBRS. Češko udruženje osiguratelja prošlog je tjedna procijenilo osiguranu štetu na oko 670 milijuna eura, dok je šteta u Slovačkoj procijenjena na oko 20 milijuna eura.

Također, poljski osiguravatelj PZU objavio da je primio više od tri tisuće zahtjeva povezanih s vremenskim prilikama kroz vikend, što je devet puta više od uobičajenog. Prema procjenama brokerske kuće Ipopema, ti zahtjevi za odštetom mogli bi smanjiti dobit PZU-a za deset posto, prenosi Bloomberg.

Komentirajući kako ovakvi vremenski uvjeti utječu na poslovanje, iz Croatia osiguranja su za Bloomberg Adriju kazali da ekstremni vremenski uvjeti, uzrokovani klimatskim promjenama, utječu na cijeli osigurateljni sektor.

"Naglim promjenama vremena s razornim posljedicama svjedočimo i u Hrvatskoj, a nastale štete mjere se u milijunima eura pri čemu najveće štete nastaju na kućama i vozilima. S obzirom na to da velike oluje uglavnom znače i veliki broj prijavljenih šteta može se zaključiti da klimatske promjene utječu i na osigurateljni sektor. Primjerice, za vrijeme prošlogodišnje oluje koja je zahvatila gotovo cijelu kontinentalnu Hrvatsku, Croatia osiguranje je dobivalo nekoliko stotina prijava dnevno", kazali su iz Croatia osiguranja.

I iz Wiener osiguranja kazali su nam da su klimatske promjene jedan od ključnih izazova s kojima se susreće sektor osiguranja.

Bloomberg Mercury

"Klimatske promjene i učestalost ekstremnih nepogoda značajno utječu na poslovanje osiguravajućih društava, prvenstveno kroz porast isplata osiguranja uslijed učestalijih prirodnih katastrofa, koje smo i sami zabilježili", kazali su iz Wienera za Bloomberg Adriju.

Ipak, dodali su da se u osiguranju imovine poplave obično ugovaraju kao dopunski rizik uz osnovno požarno osiguranje pa, s obzirom na to da samo manji dio osigurane imovine ima pokriće za rizik od poplava, to rezultira relativno malim iznosima šteta prijavljenih u osiguranje tijekom poplava u Hrvatskoj.

Hrvatska zaostaje po broju osiguranja

Inače, u Hrvatskoj tek očekujemo dolazak vodenog vala koji je pokorio Europu, a o tome koliko smo spremni na rizike od mogućih šteta puno pokazuju podaci prema kojima velik dio imovine nije siguran.

Hrvatska se u proteklom desetljeću suočila s nizom prirodnih katastrofa s direktnom štetom koja se mjeri u milijardama eura. Velike poplave 2014. godine u Slavoniji su prouzročile štetu veću od 170 milijuna eura. Zatim su požari u Dalmaciji 2017. godine uzrokovale štetu od 25 milijuna eura, dok se šteta od potresa u Zagrebu, Sisku i Petrinji 2020. godine procjenjuje na 17 milijardi eura, navode iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO).

A nedovoljna osiguranost lako se može pokazati upravo na primjeru potresa nakon kojeg su osiguravatelji isplatili oko 100 milijuna eura za 16,5 tisuća prijavljenih šteta, što je bilo tek 0,5 posto procijenjene štete.

"Osiguratelji su efikasno reagirali na nastale katastrofalne štete, ali doprinos osiguratelja u sanaciji teških posljedica bio bi značajniji da su građani, ali i gospodarstvenici, u većoj mjeri ugovarali osigurateljne proizvode", kažu HUO-a za Bloomberg Adriju.

Edvard Šušak/Hina

Iz Croatie dodaju kako se domaće tržište može se okarakterizirati kao nedostatno osigurano. Na primjeru osiguranja imovine navode kako u Hrvatskoj 91 posto ljudi posjeduje vlastitu nekretninu, a istovremeno je samo 20 posto privatne imovine osigurano.

Pri tome vrijedi dodati i kako premija osiguranja imovine u Hrvatskoj trenutno iznosi 67 eura po stanovniku, što je znatno manje od europskog prosjeka, koji iznosi 193 eura. No, većina ljudi i dalje ima predodžbu da je osiguranje imovine luksuz, što je pogrešno navode iz HUO-a.

"Cijena osiguranja imovine u prosjeku od 160 do 200 eura godišnje, dok je za prosječno renoviranje nekretnine nakon katastrofalnog događaja potrebno i više desetaka, a ponekad i stotina tisuća eura. Primjerice, za stan veličine 60 metara kvadratnih u Zagrebu, godišnja premija za cjelokupno osiguranje imovine kreće se od 200 eura, odnosno 16,5 eura mjesečno, što predstavlja razuman iznos u odnosu na isplatu sredstava u slučaju štete", objašnjavaju iz HUO-a.

Potreba za podizanjem svijesti

Iz Croatia osiguranja navode kako se veća svijest o potrebi osiguranja javlja uvijek nakon većih vremenskim neprilika ili potresa, ali to je u pravilu kratkog vijeka pa građani ili brzo zaborave ili se nadaju da se takvi događaju neće ponoviti.

"Činjenica je da veće prirodne nepogode, posebno ako se dogode u blizini, osvijeste potrebu za osiguranjem kod većeg broja ljudi i tada dolazi i do većeg broja upita, odnosno sklapanja ugovora o osiguranju. Primjerice, nakon potresa 2020. i oluja u srpnju 2023. godine, zabilježili smo značajan porast upita za osiguranja koja pokrivaju te rizike. Na portfelju imovinskih osiguranja fizičkih osoba u periodu od 2020. godine do 2023. zabilježili smo rast veći od 40 posto, dok je broj osiguranja od potresa u istom periodu rastao više od 100 posto. No, unatoč blagom porastu potražnje u proteklih nekoliko godina, svijest o rizicima i važnosti osiguranja još uvijek nije dostigla zadovoljavajuću razinu", poručuju iz Wienera. 

Ipak, iz HUO-a navode da vrsta rizika u koju su uključeni osiguranje od požara, potresa, oluja, tuča, poplava, izljeva vode – odnosno općenito elementarnih šteta – bilježi porast premije u zadnje tri godine. Kažu da se u tom razdoblju bilježi prosječni godišnji porast od 10,1 posto, dok se od 2006. godine premija i više nego udvostručila, sa 62,3 milijuna eura na 128,9 milijuna eura. Dodaju i da je prošle isplaćeno dvostruko više šteta nego 2022. godine.

Mario Strmotić/Hina

Klimatske promjene su problem sadašnjosti i budućnosti

No, svijest o važnosti osiguranja mora se podići na višu razinu s obzirom na to da se očekuje da će klimatske promjene s vremenom uzrokovati sve više ekstremnih uvjeta.

I za trenutne poplave stručnjaci većinom krive klimatske promjene. I Ivan Güttler, ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda, je za trenutne poplave istaknuo da se za barem dva elementa može reći da su posljedica klimatskih promjena. To se najviše odnosi na intenzitet cikle Boris, koja je donijela snažne kiše.

Točnije, uzrok lošeg vremena je miješanje hladnog zraka sa sjevera s vlagom koja dolazi iz toplih voda Sredozemnog i Crnog mora, što dovodi do jakih pljuskova. A upravo su ekstremni toplinski udari kroz ljeto utjecale na povećanje intenziteta trenutnih događaja posebno jer su se, osim atmosfere, više od prosjeka zagrijali i Jadran i Sredozemlje što je pridonijelo većem isparavanju.

A unatoč rastu rizika i troškova koji nastaju zbog od posljednica klimatskim promjenama, iz HUO-a ističu da većina ekonomskih gubitaka od prirodnih katastrofa u Europi još uvijek neosigurana. Naime, podaci Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) iz studenog 2023. godine pokazuju da je u EU osigurana tek jedna četvrtina šteta uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima i događajima povezanim s klimatskim promjenama.

Pri tome vrijedi spomenuti podatak koji pokazuje da su u posljednja četiri desetljeća prirodne su katastrofe, među kojima su i poplave, uzrokovale više od 150 milijardi eura materijalnih gubitaka u Europi. Istovremeno, Hrvatska je zauzela treće mjesto u Europi, odmah nakon Grčke i Italije, po ugroženosti od prirodnih katastrofa.

"Globalni utjecaj klimatskih promjena neupitno je rezultirao većom učestalošću prirodnih nepogoda, kao što su poplave i oluje. Prema predviđanjima Svjetskog ekonomskog foruma, već u iduće dvije godine elementarne nepogode mogle bi po rizičnosti prestići ratove i političke nestabilnosti. S globalnim porastom svijesti o klimatskim promjenama, raste i svijest građana Hrvatske o rizicima koje donose ekstremni vremenski uvjeti, no i dalje postoji značajan prostor za poboljšanje", objasnili su iz Wienera.

Bloomberg Mercury

"Iako bilježimo pozitivne pomake, razina osiguranja imovine i svijest o potrebi za osiguranjem imovine u Hrvatskoj još je uvijek iznimno niska što dovodi do ogromnog jaza u osigurateljnoj zaštiti poznatijoj i kao 'protection gap' koja se u razvijenim zemljama kreće od 20 do 30 posto, dok je on u Hrvatskoj od pojedinih rizika bio čak 99 posto", naveli su iz HUO-a.

Dodaju kako zbog izostanka primjerene razine osobne odgovornost vlasnika nekretnina, pa tako i države u svojstvu vlasnika nekretnina, a ne zbog cijena osiguranja koje su u Hrvatskoj vrlo konkurentne, dobrovoljna zaštita nekretnina putem proizvoda osiguranja nije prisutna u mjeri koja je svakako potrebna, ali i očekivana za jednu državu članicu EU.

"Stoga bi i država jasnom porukom, pa i putem zakona, trebala ukazati na put kojim treba krenuti jer bez snažne penetracije osiguranja, odnosno većeg udjela premije u BDP-u, niti jedna država nije u stanju nositi se s nadolazećim klimatskim promjenama i potencijalnim štetama od prirodnih katastrofa", zaključili su iz HUO-a.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar